Da li ste znali da više od 40% svih zemalja u svijetu ima manje od tri miliona stanovnika, da 20% svih država ima površinu manju od 1.000 km2 i da čak 75 zemalja ima manje od milion stanovnika.
Kada govorimo o poštanskoj djelatnosti, veličina države nema uticaja na osnovne karakteristike načina na koji se ona obavlja. I male i velike države, odnosno njihovi poštanski operatori, u svim državama podjednako su dužni da se pridržavaju definisanih obaveza pružanja univerzalnih poštanskih usluga globalno propisanih aktima Svjetskog poštanskog saveza, a koje su do kraja uređene nacionalnim zakonodavstvom.
Zbog raznolikosti zemalja, njihovih društvenih sistema, stepena razvijenosti, istorijskog nasljeđa, može se vidjeti mnogo individualnih specifičnosti ili usluga koje predstavljaju neka hibridna rješenja.
Međutim, kada se uradi globalna analiza funkcionisanja ove djelatnosti, može da se napravi odgovarajuće grupisanje, koje poštanske operatore razdvaja na velike i male prema modelu podjele država s početka ovog teksta.
Ovo je dobilo na značaju sa sve izraženijim promjenama u strukturi isporuke pošiljke. Posljednjih godina došlo je do ogromnog rasta paketa e-trgovine i stalnog pada broja pisama. Zašto je ovo bitno? Pa, važno je budući da na ovaj način do sada poznate zajedničke poslovne strategije poštanskih operatora potpuno gube smisao i osnovni postulati funkcionisanja, predvidljivi i za velike i za male, više ne važe.
Analiza međunarodnog poštanskog prometa
Ključni element nakon pomenute podjele je analiza međunarodnog poštanskog prometa, gdje mali poštanski operatori pokazuju izraženu neravnotežu između uvoza i izvoza poštanskih pošiljki u međunarodnom poštanskom saobraćaju, što nije slučaj s velikim.
U slučaju velikih poštanskih operatora, dominantni prihodi ostvaruju se iz domaćeg poštanskog prometa, dok u slučaju malih poštanskih operatora tih prihoda može i dalje biti u određenoj mjeri, iako s opadajućim trendom, ali po pravilu ne postoje ili su mali.
To je prvenstveno zbog velike zavisnosti većine malih zemalja od uvoza, a to nije slučaj sa velikim ekonomijama, posebno izvozno orijentisanim.
U ovim okolnostima važno je da se detaljno analiziraju svi ključni aspekti koji su u suprotnosti sa uobičajenim karakteristikama većih poštanskih kompanija, kako bi se na najbolji i najoptimalniji način razvila upotrebljiva strategija za njihovo buduće efikasno poslovanje.
Ovo posebno naglašavamo jer se u strategijama velikih operatora dominantna pitanja tiču domaćeg poslovanja. Kod malih poštanskih operatora postoji niz otvorenih pitanja na koja prvo treba dati valjane odgovore i koja bi trebalo da posluže kao elementi za razvoj strategija.
Evo nekih: Kako treba razvijati operacije? U isto vrijeme, kako bi se moglo upravljati rastom broja stanovnika, odnosno broja adresa za dostavu, dok bi se istovremeno stalno smanjivala količina pisama? Kako se tražnja za isporukom paketa 24 sata dnevno može pomiriti sa pritiscima da se smanje obaveze univerzalnih usluga isporukom pet ili šest dana u nedjelji? Kako osigurati redovan transport poštanskih pošiljki iz inostranstva i minimizovati kašnjenja u uvozu, a time i značajno ubrzati vrijeme koje je potrebno od narudžbe do isporuke?
Velike i male ekonomije, uvoz i izvoz
U velikim ekonomijama međunarodni aspekti poštanskog poslovanja obično imaju manji uticaj od domaćih aktivnosti. Čak i sa sve većim obimom prekogranične e-trgovine, trebalo je vremena da se napravi pritisak na usklađivanje sporazuma o troškovima i cijenama između država, što jasno ukazuje na to da je ovaj prihod velikim poštanskim operatorima važan, ali ne i presudan.
Na prvi pogled, malo poštansko preduzeće izgleda isto kao i veliko jer su trendovi u obimu i obavezama slični. Jedina ključna razlika je u tome što za male poštanske operatore ova zavisnost od međunarodnih poštanskih tokova utiče na održivost cjelokupnog poslovanja.
Stanovništvo malih zemalja više zavisi od robe i usluga iz inostranstva nego sa domaćeg tržišta, pa poštanska aktivnost ovih zemalja zavisi od načina i efikasnosti uvoza.
Analize, međutim, ukazuju na to da su ovi trendovi usporeni, budući da je ukupan poslovni prihod relativno mali, pa čak ni pad nekadašnjeg pouzdanog izvora prihoda, prenošenja pisama, po pravilu, još ne remete radikalno profitabilnost, ali vremenom će se i to promijeniti.
Ovo iskrivljuje principe opšte strategije na nekoliko načina. Ono što je važno je da je sve manje novca za ulaganja, bilo u modernizaciju poslovanja ili pokušaj diverzifikacije. U zavisnosti od ukupne nacionalne ekonomije, vladama ovih zemalja može biti sve teže da subvencionišu pojedinačne operacije gubitka.
Malo je vjerovatno da će povećanje cijena generisati odgovarajući rast prihoda, a međunarodne tarife za dolaznu poštu u budućnosti će biti teško efikasno i brzo mijenjati jer su nametnute spolja.
Analize i strategije
Stoga je potrebno detaljno i sveobuhvatno istražiti sve strategije radikalne promjene, ne zaboravljajući pritom sljedeće:
Strategija nikada ne smije da zanemari trenutne nadležnosti i ugled tog poštanskog operatora. Posao, veliki ili mali, ne možeda bude uspješan u strategiji diverzifikacije ako je njegovo poslovanje danas neefikasno ili ako operator nema reputacijsku težinu.
Detaljne analize svih strateških opcija zavise od različitih segmenata poslovanja i njihovih mogućnosti.
Dakle, polazeći od postojećeg domaćeg poslovanja sa univerzalnom poštanskom uslugom, evidentno je da će se se kod količine pisama nastaviti silazni trend i da će paketi e-trgovine rasti sve više. Ove promjene treba modelirati prema trendovima kako bi se razumjele buduće tačke pritiska u pogledu cijena, prihoda i produktivnosti.
Koju kombinaciju radnji treba uzeti u obzir, bilo da se radi o povećanju cijena, operativnim promjenama radi bolje podrške pri isporuci paketa ili smanjenju obaveza univerzalnih usluga, pitanje je na koje se može odgovoriti tek nakon detaljne poslovne analize svakog pojedinog operatora.
Ključno pitanje na ovom tržištu je konkurentnost usluge dostave poštanskih paketa. Ako se uoči mali tržišni udio i loš kvalitet isporuke, prvo se treba fokusirati na hitne radnje koje će to ispraviti ili ukloniti.
Međunarodno poslovanje
Već je pomenuto da je posebnu pažnju neophodno posvetiti međunarodnom poslovanju. Iako pošte često imaju monopol nad dolaznom međunarodnom poštom, to je manje važno na tržištu paketa.
Prvo je potrebno detaljno razmotriti da li izvozni poštanski operatori daju količine drugim domaćim dobavljačima? Da li ne-poštanski operatori i međunarodni integratori kontrolišu većinu paketa u zemlji i daju ih alternativnim kurirskim službama?
U zavisnosti od odgovora, postoji niz strateških mjera, pa evo nekih:
• Uspostavljanje odnosa sa ne-poštanskim operatorima i saradnja pri isporuci.
• Pokretanje prodajnih operacija na najvažnijim uvoznim tržištima radi pridobijanja količina na izvorima.
• Optimizacija procesa carinjenja i efikasno korišćenje niza konkurentskih prednosti poštanskih usluga u cilju poboljšanja atraktivnosti upotrebe same pošte.
• Povećanje efikasnosti isporuke primjenom savremenih tehnoloških rješenja.
Zaključak cijele priče je da uprkos zajedničkim karakteristikama svih poštanskih operatora, pristup razvoju poslovnih strategija u novim okolnostima promijenjene strukture pošiljki, odnosno enormnog povećanja e-trgovine i smanjenja isporuke pisama, mora biti u skladu sa veličinom poštanskog operatora. Stoga, mali poštanski operatori moraju da budu fokusirani na to da je akcenat na međunarodnom poslovanju.
Takođe, od ključnog značaja je modeliranje ulaznih strateških elemenata u skladu sa specifičnostima svakog pojedinog poštanskog operatora. Ako se ti principi realno primijene i optimalno razmotre svi elementi strategija, oni će uspjeti, a poštanski operator će dugoročno stabilno poslovati, ako ne – prijeti mu teška sudbina gubitnika kao posljedica neprilagođavanja novim tržišnim uslovima.
* * * * *
Autor je diplomirani inženjer mašinstva sa trodecenijskim iskustvom u poštanskoj tehnologiji, tokom kojeg je prošao sve važne tehnološke segmente poštanske industrije, a petnaest godina bio je izvršni direktor Pošte Crne Gore
