Inicijativa grupe profesora da se bira rektor putem glasanja, koja ima 70 potpisa, nedavno je poslata Odboru za prosvjetu, nauku, kulturu i sport. Nakon razgovora sa članovima tog tijela dogovorena je, kako su ranije saopštavali, tematska sjednica.
Profesori su negodovali što je UCG, u međuvremenu, raspisao konkurs za izbor rektora, čak 11 mjeseci prije isteka mandata aktuelnom rektoru Vladimiru Božoviću. Očekivali su da se kroz razgovor u Skupštini pokrenu izmjene i da se rektor bira po novim pravilima.
Oni kritikuju aktuelno rješenje po kojem rektora na prijedlog Senata bira Upravni odbor, jer smatraju da je tim potezom narušena autonomija UCG, da izbori nijesu demokratski, da se utiče na pojedince, te da u UO sjede i predstavnici vlasti. Matični skupštinski odbor nakon razgovora sa profesorima održao je sastanak u Rektoratu, sa predstavnicima rukovodstva UCG i Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Ocjena na tom sastanku, kako je pisala Pobjeda, bila je da je inicijativa legitimna, ali se spočitavalo što se nije reagovalo kada je na jesen prošle godine izmijenjen Zakon o visokom obrazovanju, te da su posrijedi za aktuelne reakcije pojedini partikularni interesi.
Konkurs za izbor rektora na koji se prijavila prof. dr Irena Orović je završen. Profesori negoduju što je javna tajna da je rektor lobirao da ona ,,naslijedi“ ovu funkciju i da cjelokupni razvoj situacije nije ni kolegijalan, ni demokratski.
Kritika za matični odbor
Prof. dr Veselin Mićanović juče je na konferenciji za novinare kazao da ne zna da li postoji mnogo primjera u savremenoj parlamentarnoj praksi da odbor koji je formiran u okviru zakonodavnog doma, umjesto da raspravu vodi u instituciji u kojoj je za to ustanovljen, pažnju i sastanak izmjesti u drugu instituciju.
- Parlamentarni odbor postoji upravo zato da bi se rasprava odvijala pred javnošću, u okviru parlamentarne procedure, sa jasno utvrđenim dnevnim redom, učesnicima i odgovornošću. I zato nije pitanje samo gdje je sastanak održan. Pitanje je šta nam institucionalno znači kada parlamentarna institucija izlazi iz svoje kuće, umjesto da svoju kuću otvori za one o čijem zahtjevu treba da raspravlja – kazao je on.
Dodao je da ovdje posebno naglašava da nije problem razgovarati sa Univerzitetom u Rektoratu.
- Problem nastaje onda kada takav razgovor postane zamjena za ono što je prethodno najavljeno kao tematska sjednica Odbora. Jer tematska sjednica nije isto što i sastanak. Tematska sjednica podrazumijeva javnu parlamentarnu odgovornost. Drugo – i možda još važnije – riječ. Najgore što se jednoj instituciji, jednom društvu i jednom narodu može desiti jeste da javno obećanje postane potrošna roba. Jer riječ nije samo zvuk. Riječ je obraz. Riječ je odgovornost. Riječ je povjerenje. A ovdje je javno saopšteno da će biti organizovana tematska sjednica na kojoj će, pored podnosilaca inicijative, biti pozvani i drugi relevantni akteri – Univerzitet Crne Gore i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija. To je bilo najavljeno. To je javno komunicirano – istakao je Mićanović.
On je dodao da predsjednik Odbora Nikola Rovčanin je govorio upravo o namjeri da se održi tematska sjednica i o uključivanju UCG-a i Ministarstva u proces.
- Ne prihvatam da se jedna javno najavljena tematska sjednica pretvori u seriju sastanaka iza zatvorenog institucionalnog kruga. Ako postoji argument protiv inicijative – neka se kaže javno. Ali nemojmo od demokratske rasprave praviti administrativno prebacivanje odgovornosti sa jedne adrese na drugu – kazao je Mićanović.
Rektorovo obećanje
On je obrazložio da njihova inicijativa nije nastala niotkuda, već predstavlja direktan slijed javno izrečenog obećanja sadašnjeg rektora Univerziteta Crne Gore prije pet godina. Podsjetio je da je prilikom smjene prethodnog rektora UCG, rektor Božovć javno istakao da će se zalagati i boriti za demokratski izbor rektora putem neposrednih izbora.
- Ako je tada postojala spremnost da se izbor rektora demokratizuje kroz neposredne izbore, onda je potpuno legitimno pitanje: što se u međuvremenu promijenilo? Naša inicijativa upravo je pokušaj da se ono što je javno obećano pretvori u konkretno institucionalno rješenje – rekao je on.
Mićanović je rekao i da je pogubno za Univerzitet da se kandidati unaprijed „crtaju“, da se institucije i funkcije koriste kao poluga za stvaranje unaprijed očekivanog rezultata i da se onda od akademske zajednice očekuje da takav izbor samo formalno potvrdi. Profesor je naveo da inicijativa nije nastala kao politička instrukcija.
Poziv na akademski integritet
Docentkinja dr Ivana Radovanović kazala je da Univerzitet Crne Gore mora prestati da proizvodi unaprijed određene ishode i početi da proizvodi stvarnu akademsku konkurenciju.
- Rektora treba da bira akademska zajednica – na osnovu rada, programa, integriteta i povjerenja, a ne po automatizmu - poručila je ona.
Prof. dr Radovan Stojanović kazao je da su neposredni izbori nužni, jer je teže manipulisati sa 800 ljudi.
- Šta tu ima nelegitimno, nejasno, anonimno – rekao je on.
Pozvao je Skupštinu da sprovede zakonsku inicijativu, te je upozorio Senat i UO da vode računa o akademskom integritetu, jer odlučuju o jednom kandidatu ,,koji je unaprijed projektovan“.
I prof. dr Gojko Joksimović ukazao je da je princip direktne demokratije u procesu izbora rektora UCG jedini pravi način imajući na umu specifičnosti Univerziteta.
- Univerzitet je visoko centralizovan, a mali po veličini i mlad Univerzitet, malobrojna i rekao bih još nedovoljno zrela akademska zajednica o čemu svjedoči dugogodišnja ustaljena praksa jednoglasnih usvajanja odluka, kako na vijećima fakulteta i instituta, tako i na Senatu itd. Legitiman je, naravno, i način biranja rektora principom predstavničke demokratije, ali je on primjeren većim univerzitetima i onima sa dugom tradicijom, kao što je to, recimo, Sveučilište u Zagrebu gdje rektora bira Senat, ali on tamo broji 70 ljudi koji odluke donose akademskim dijalogom i sučeljavanjem mišljenja – naveo je on.
Rektora da bira 520 profesora i docenata
Kako je dodao, umjesto da rektora bira 20 članova akademskog osoblja u Senatu, uz rektora koji mu predsjedava i prorektora, rektora treba da neposredno bira svih 520 profesora i docenata. Istakao je da umjesto da rektora bira sedam studenata koji su u Senatu UCG, glasalo bi više od 250 studenata koji su studentski predstavnici u vijećima fakulteta i instituta, Senatu i Upravnom odboru.
- Po prvi put ikad, rektora bi biralo i neakademsko, administrativno i tehničko osoblje zaposleno na UCG, njih par stotina. Ove dvije posljednje kategorije, istina, sa ponderisanim glasovima koji teže 20 odsto i 10 odsto glasova akademskog osoblja. Sa druge strane, malobrojnost akademskog i neakademskog osoblja garantuje brzu i jednostavnu realizaciju predloženog procesa izbora rektora, idealno u januaru/februaru mjesecu, dakle šest mjeseci prije isteka mandata, a u vrijeme koje ne remeti nastavni proces na Univerzitetu – rekao je on.
Dodao je da ne može da vjeruje da ima bilo koga ko bi ovaj prijedlog mogao staviti pod bilo kakav znak pitanja, a posebno koristiti argument moguće politizacije procesa jer se njim svim redovnim profesorima UCG u startu daju jednake šanse i mogućnosti.
- Na ovaj način bi UCG prodisao punim plućima akademskih sloboda i akademskog dijaloga – zaključio je Joksimović.
Pešić: Potreban nam je politički angažman i akademska lista
Prof. dr Vladimir Pešić kazao je da se danas suočavamo sa globalnim fenomenom akademskog ućutkivanja, te da to nije specifičnost samo Crne Gore.
- Sa ovim problemom se bore i mnogo veći i stariji univerziteti širom Evrope i svijeta. Svuda se taj fenomen rađa iz specifičnog susreta dva procesa koji na prvi pogled djeluju potpuno suprotstavljeno, a zapravo zajedno vode ka istom cilju – ućutkivanju akademske zajednice. To su partitokratija i meritokratija – rekao je on.
Pešić je dodao da potpis na peticiji je samo prvi korak.
- Naši napori mogu biti uspješni samo ako nastavimo dalje – kroz društveni, a, prije svega, kroz politički angažman, stvarajući uslove za istinski slobodno društvo. Kao jedan od potpisnika, čvrsto stojim iza stava da je Crnoj Gori u ovom trenutku potrebna akademska lista. To nije pitanje političke ambicije, već pitanje građanske dužnosti. To je jedini preostali način odbrane – ne samo akademizma i autonomije našeg Univerziteta – već prije svega odbrane normalnosti u ovom društvu – rekao je on.
Dodao je da ako se sada povuku, ako sada izgube ovu bitku, izgubiće pravo da se ikada više pozovu na akademsku slobodu.
- Ako ne odbranimo normalnost danas, sjutra nećemo imati šta da ostavimo generacijama koje dolaze – istakao je profesor.
Rovčanin: Tematske sjednice nije bilo, jer institucije nijesu zainteresovane da učestvuju
Predsjednik Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Nikola Rovčanin kazao je juče Pobjedi da su članovi Odbora primili na razgovor u Skupštini Crne Gore profesore koji su se legitimisali kao jedni od podnosilaca inicijative. Na tom sastanku je, ističe Rovčanin, objasnio parlamentarnu proceduru koja se odnosi na izmjenu zakona na koju inicijativa ukazuje - prijedlog zakona mogu podnijeti Vlada Crne Gore ili poslanici, dok se zakon može predložiti i putem građanske inicijative, odnosno peticije koju potpiše najmanje 6.000 građana, a koju opet mora podnijeti poslanik.
- Tačno je da je na sastanku inicirano organizovanje tematske sjednice Odbora, kojoj bi prisustvovali predstavnici inicijative, Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i Univerziteta Crne Gore. Dakle, sjednica uz prisustvo državnih institucija i profesora koji su podnijeli inicijativu. Nakon sastanka, u okviru pripreme za eventualno održavanje tematske sjednice, kontaktirao sam navedene institucije, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i Univerzitet Crne Gore.
Njihov prijedlog je bio, što je potpuno legitimno, da kao što je održan sastanak sa profesorima koji su podnijeli inicijativu, bude održan sastanak i sa predstavnicima Ministarstva i Univerziteta Crne Gore, kako bi svi relevantni akteri bili upoznati sa stavovima i argumentima – rekao je on.
Rovčanin kaže, kako bi skratili proceduru i izbjegli održavanje više pojedinačnih sastanaka, dogovoren je zajednički sastanak u Rektoratu Univerziteta Crne Gore, kojem je prisustvovala i ministarka prosvjete, nauke i inovacija.
- Na tom sastanku predstavnici institucija upoznali su prisutne članove Odbora sa okolnostima koje su pratile usvajanje važećeg zakona, koji je jednoglasno podržan i u Skupštini i na Odboru, kao i sa relevantnim odredbama Statuta Univerziteta Crne Gore. Dakle, ideja o održavanju tematske sjednice na kojoj bi, pored predstavnika inicijative, prisustvovali i predstavnici dvije nadležne institucije nije realizovana, jer institucije nijesu iskazale zainteresovanost da učestvuju zbog stava da je rasprava o novom Zakonu o visokom obrazovanju koji je usvojen prije nepunih godinu dana bila prava prilika za raspravu o tom pitanju, te da je isti jednoglasno podržan i na Odboru i na plenumu – rekao je on.
Dodaje da bi u tom slučaju sjednica praktično bila svedena na razgovor sa profesorima koji su podnijeli inicijativu, pa u odnosu na tu okolnost, nije samoinicijativno zakazao sjednicu.
- Međutim, ukoliko bi trećina članova Odbora kako je propisano članom 63 Poslovnika Skupštine Crne Gore, uprkos navedenim okolnostima, smatrala i zvanično zatražila tematsku sjednicu, a većina podržala, nemam nikakav problem da je zakažem. Ipak, smatram da je važno imati u vidu da bi, bez prisustva predstavnika nadležnih državnih institucija i Univerziteta, prostor za donošenje konkretnih zaključaka bio značajno ograničen. Napominjem, da od tog sastanka Odbor nije održao ni jednu sjednicu – kazao je Rovčanin.
Podsjetio je da se zakoni mijenjaju kroz propisanu parlamentarnu proceduru - na prijedlog Vlade Crne Gore, poslanika ili putem građanske inicijative, odnosno peticije koju potpiše najmanje 6.000 građana.
- Tematska sjednica može biti mjesto za razgovor i razmjenu argumenata, ali sama po sebi ne predstavlja proceduru za izmjenu zakona. A može biti upitan i razgovor o samoj temi, ako ne prisustvuje niti jedna nadležna institucija u državi. Na kraju, ističem da sam kao predsjednik Odbora uvijek spreman da stavim na dnevni red bilo koju tačku za koju su zainteresovane kolege u skladu sa Poslovnikom i da je to praksa u radu evo već 50 održanih sjednica u ovom sazivu, koje karakteriše izuzetna saradnja svih kolega članova odbora, konstruktivan pristup i jednoglasnost u dominantnom broju usvojenih odluka – zaključio je Rovčanin.
