"Borisovi dosjei“ sadrže e-mailove, pisma, račune, govore i poslovne ugovore. Oni bacaju svjetlo na unutrašnje funkcionisanje javno subvencionisane kompanije koju je Džonson osnovao nakon što je napustio funkciju u septembru 2022.
Dokumenti otkrivaju kako je Džonson koristio kompaniju za upravljanje nizom visoko plaćenih poslova i poslovnih poduhvata. Postavljaju se pitanja za bivšeg lidera konzervativaca o tome da li je prekršio pravila koja regulišu karijere nakon ministarskih funkcija.
Ova otkrića podsjećaju na lobistički skandal Greensill Capital u koji je bio upleten jedan od Džonsonovih prethodnika, Dejvid Kameron.
Takođe bi mogla izazvati pitanja u vezi sa subvencijom iz državnog budžeta koju bivši premijeri dobijaju za vođenje svojih privatnih kabineta.
U arhivi se nalazi više od 1.800 dokumenata, uključujući neke koji datiraju iz vremena Džonsonovog mandata, a otkrio ih je Guardian.
Kako se navodi u dosjeima, Džonson je lobirao kod visokog saudijskog zvaničnika kojeg je upoznao dok je bio na funkciji, tražeći od njega da predstavi projekat prijestolonasljedniku Mohamedu bin Salmanu za firmu čiji je on supredsjedavajući.
Takođe je primio više od 200.000 funti od fonda za osiguranje nakon sastanka s predsjednikom Venecuele Nicolasom Madurom, suprotno njegovim ranijim izjavama da nije bio plaćen.
Dok je bio premijer, Džonson je, čini se, održao tajni sastanak s Piterom Tijelom, milijarderom koji je osnovao kontroverznu američku firmu za obradu podataka Palantir, nekoliko mjeseci prije nego što je kompanija dobila ulogu u upravljanju podacima britanske Agencije za nacionalno zdravlje (NHS).
Osim toga, u očiglednom kršenju pravila pandemije kovida, Džonson je ugostio na večeri konzervativnog lorda koji je finansirao luksuznu obnovu njegovog premijerskog stana, dan nakon što je stupilo na snagu drugo nacionalno zatvaranje.
Dokumenti su dobijeni od Distributed Denial of Secrets (DDoS), neprofitne organizacije registrovane u SAD-u koja arhivira procurjele i hakovane materijale.
DDoS je rekao Guardianu da ne zna porijeklo curenja.
Međutim, pojavljivanje podataka na njihovim serverima neminovno će izazvati pitanja o sigurnosnom propustu u kabinetu bivšeg premijera.
Arhiva se većinom odnosi na period nakon Džonsonovog mandata, od septembra 2022. do jula 2024, iako sadrži i neke dokumente nastale dok je bio premijer.
Otkrivanje načina na koji je Džonson izgradio unosnu karijeru u privatnom sektoru snažno ukazuje na malo poznat sistem koji bivšim premijerima Velike Britanije omogućava da dobiju državna sredstva za pokrivanje troškova "proizašlih iz njihove posebne pozicije u javnom životu".
Godišnja šestocifrena uplata, poznata kao Public Duty Costs Allowance (PDCA), subvencija je namijenjena za podršku javnim dužnostima bivšeg premijera. Nije predviđena za privatne ili komercijalne aktivnosti.
Dokumenti pokreću pitanje da li je Džonson zamaglio te granice dok je vodio Office of Boris Johnson, firmu osnovanu mjesec dana nakon što je napustio premijersku pozicije.
Visoki izvor iz Kabineta potvrdio je da je Džonson tražio sredstva kroz ovaj program za plaćanje plata osoblja u svom privatnom kabinetu. Zvanični podaci pokazuju da je tražio 182.000 funti PDCA uplata otkako je napustio vladu.
Prema otkrićima, Džonsonov kabinet odigrao je ključnu ulogu u upravljanju njegovim poslovnim angažmanima. To uključuje ugovore s Daily Mailom i GB Newsom, te svjetsku turneju govora za klijente s dubokim džepovima.
Arhiva sugeriše da je između oktobra 2022. i maja 2024. Džonson zaradio oko 5,1 milion funti za 34 govora. Ti angažmani obično su mu donosili stotine hiljada funti, kao i velikodušne troškove za avionske karte u prvoj klasi i boravke u luksuznim hotelima za njega i njegovo osoblje.
Nije neuobičajeno niti protiv pravila da bivši premijeri putuju svijetom držeći plaćene govore, ali postoje ograničenja na poslovne aktivnosti kojima se mogu baviti nakon odlaska iz vlade.
Ta ograničenja uključuju zabrane lobiranja kontakata koje su razvili dok su bili na funkciji u stranim vladama i komercijalnim organizacijama.
Otkrivanja iz "Borisovih dosjea“ staviće Džonsona pod pritisak da objasni kako se neki od njegovih nedavnih kontakata sa stranim vladama u ime komercijalnih interesa uklapaju u ta pravila, navodi Guardian, prenosi Klix.ba.
