Evropska unija otvoriće svoju ogromnu ekonomiju zemljama koje čekaju na članstvo, pod uslovom da pristanu da stanu uz Uniju protiv neprijateljskih država i industrijskih konkurenata, navodi se u nacrtu prijedloga Evropske komisije do kojeg je došao POLITICO.
Zemljama kandidatima — od kojih neke decenijama čekaju da postanu članice EU — biće ponuđena dosad nezabilježena „postepena integracija“ u jedinstveno tržište, uključujući trgovinu bez prepreka i pristup istraživačkim programima, dok traje rad na njihovim zahtjevima za članstvo, navodi se u nacrtu plana.
„Jedinstveno tržište je prvi prioritet za ekonomsku konvergenciju“, navodi se u analizi pogodnosti „prije proširenja“ koje bi bile ponuđene zemljama kandidatima.
„Ranija integracija otvorila bi mogućnosti za kompanije iz Unije, ojačala evropske lance vrijednosti i smanjila strateške zavisnosti. Komisija će utvrditi u kojim oblastima provjerena usklađenost propisa i kapacitet za njihovo sprovođenje omogućavaju dublje učešće u istraživanju, inovacijama i industrijskoj saradnji, kao i širi pristup tržištu. Prioritet treba dati mogućnostima koje doprinose pripremama za pristupanje i odgovaraju zajedničkim ekonomskim i strateškim potrebama.“
Analiza, koju nadgleda jedan od glavnih savjetnika Ursule fon der Lajen, Aleksandar Adam — bivši saradnik francuskog predsjednika Emanuela Makrona — iz temelja bi promijenila pristup EU zemljama u svom susjedstvu. Trenutno su gotovo sve ekonomske koristi bliže saradnje rezervisane za članice, dok se nijedna nova država nije pridružila Uniji od Hrvatske 2013. godine.
U okviru Adamovog paketa mjera, Ukrajini, Moldaviji, Albaniji i Crnoj Gori biće ponuđene „mape puta“ osmišljene da ubrzaju proces pristupanja u narednim godinama. Drugima, poput Sjeverne Makedonije, Kosova, Bosne i Hercegovine, Srbije i Turske, proces se odužio — uz sve veći strah da će izgubiti interesovanje ili se približiti Rusiji ili Kini.
Prema planu Komisije, ekonomske pogodnosti ponuđene zemljama kandidatima zavisiće od njihove podrške spoljnopolitičkim ciljevima EU, dok će pristup jedinstvenom tržištu zavisiti i od toga da li će te zemlje dijeliti ključne tehnologije sa neprijateljskim državama i trgovinskim konkurentima.
„Kako se industrijska i tržišna integracija produbljuju, učešće u osjetljivim sektorima mora biti praćeno saradnjom u oblasti provjere investicija, kontrole izvoza, sprovođenja sankcija i zaštite osjetljivih tehnologija“, navodi se u dokumentu.
„Procjene pristupa treba da uzmu u obzir stratešku usklađenost, kritične zavisnosti i sposobnost upravljanja rizicima po infrastrukturu i lance snabdijevanja. Tamo gdje ti uslovi nijesu ispunjeni, obim učešća treba prilagoditi u skladu sa odgovarajućim instrumentom.“
Među oblastima koje se razmatraju za tješnju saradnju su poluprovodnici, kvantne tehnologije, biotehnologija, vještačka inteligencija i svemirske tehnologije.
U čekaonici
Fon der Lajen u srijedu stiže u Albaniju na razgovore u okviru turneje po Zapadnom Balkanu. Posjetiće i Kosovo i Sjevernu Makedoniju, koje prema novom planu neće dobiti ubrzani put ka članstvu u EU, a tokom posjete će zahtijevati ekonomske koristi od tješnjeg usklađivanja sa Unijom.
„Postepena integracija mora biti opipljiva za naše građane i kompanije“, rekao je za POLITICO premijer Kosova Aljbin Kurti. „Želimo veći pristup jedinstvenom tržištu EU, evropskom finansiranju i finansijskim programima, kao i zajedničkim programima u oblastima poput energetike, digitalizacije, istraživanja, obrazovanja i infrastrukture.“
„Podržavamo postepenu integraciju, ali ona mora biti put ka punopravnom članstvu u EU, a ne paralelni proces ili njegova zamjena. Kosovo je spremno da uradi svoj dio“, dodao je Kurti.
Prema analizi, krajnji cilj zemalja kandidata trebalo bi da bude punopravno članstvo u EU.
„Pristupanje, međutim, zahtijeva vrijeme: zemlje kandidati moraju proći rigorozan proces zasnovan na zaslugama i sprovesti dalekosežne i trajne reforme“, navodi se. „To vrijeme treba u potpunosti strateški iskoristiti kako bi se Unija pripremila za veći broj članica i istovremeno produbila postepena integracija u oblastima od obostranog interesa.“
Međutim, pogodnosti će zavisiti od toga da li će zemlje kandidatkinje ispuniti svoj dio obaveza: „Tamo gdje te obaveze nijesu ispunjene, učešće mora ostati reverzibilno. Pristup treba suspendovati ili ukinuti kada za to postoje opravdani razlozi“, upozorava se u prijedlogu.
Promjene unutar EU
Aktuelne članice EU izrazile su zabrinutost zbog mogućnosti prijema novih država koje bi potom mogle odustati od svojih obaveza i poremetiti ključne politike. Mađarska je, pod bivšim premijerom Viktorom Orbanom, koristila pravo veta kako bi blokirala sankcije protiv Rusije i podršku Ukrajini.
Adamova analiza — koja bi trebalo da bude predstavljena najvišim zvaničnicima 6. oktobra, nakon što se fon der Lajen vrati sa Zapadnog Balkana — predložiće nove uslove za države koje pristupaju Uniji, kako bi se osiguralo da ne dođe do nazadovanja u oblasti demokratije i vladavine prava.
„Proces pristupanja mora da uspostavi više od puke pravne usklađenosti“, navodi se. „Institucije moraju funkcionisati u praksi, a reforme moraju biti trajne. Zato bi praćenje, podsticaji i sprovođenje obaveza trebalo da čine kontinuirani okvir koji se proteže i nakon pristupanja.“
Ali EU će se takođe mijenjati kako bi se prilagodila širem članstvu, daleko izvan kruga bogatih zapadnoevropskih demokratija za koje je prvobitno bila zamišljena. Unija može promijeniti svoja pravila kako bi bila manje podložna hirovima pojedinačnih članica, zaključuje se u analizi, bez potrebe da se ponovo otvaraju osnovne odredbe prava EU i potencijalno pokreću nacionalni referendumi širom Unije.
„Komisija podržava izmjene Ugovora tamo gdje su neophodne, ali smatra da mjere koje su već dostupne u okviru Ugovora treba odmah primijeniti“, zaključuje se. Među opcijama koje se razmatraju je i omogućavanje da se veći broj odluka donosi kvalifikovanom većinom država članica.
„Glasanje kvalifikovanom većinom već je opšte pravilo prema Ugovorima, ali jednoglasnost i dalje postoji u nekoliko strateški važnih oblasti. Kako broj članica bude rastao, vjerovatno će rasti i rizik od odlaganja ili blokade“, navodi se.
Takozvane klauzule premošćavanja („passerelle“), koje omogućavaju donošenje odluka većinom umjesto jednoglasno, mogle bi se koristiti za lakše usvajanje sankcija, odgovora na krize u oblasti ljudskih prava i slanja civilnih misija u zone sukoba, navodi se u analizi. Međutim, za njihovo aktiviranje je prethodno potrebna jednoglasna podrška država članica.
Od lidera širom EU biće zatraženo da učestvuju u raspravi o tome kako nove članice uključiti u Uniju — i šta ponuditi onima koje još čekaju — na dvodnevnom samitu u Briselu, koji počinje 15. oktobra.
Komesarka fon der Lajen za proširenje, Marta Kos, rekla je da novi prijedlozi, zajedno sa podrškom prijestonica za ubrzavanje procesa, pružaju priliku za „jesen proširenja“, tokom koje bi mogle biti sprovedene promjene bez presedana.
