Uprava policije nema podatak koliko njenih službenika je privatno angažovano kao obezbjeđenje u lokalima, noćnim klubovima ili radi kao privatno obezbjeđenje pojedincima.
Ovo proizilazi iz odgovora Uprave policije dostavljenih Pobjedi samo nekoliko dana nakon incidenata u kojima su četiri policijska službenika ranjena u dva primorska grada, u dva lokala, gdje su, prema tvrdnjama naših izvora, bila zapošljena kao obezbjeđenje. Jednom od njih život je ugrožen, dok su ostala trojica prošla sa lakšim povredama.
Ubrzo nakon ova dva nemila događaja, na društvenim mrežama pojavilo se mnoštvo komentara - od onih koji podržavaju službenike policije koji rade kao privatno obezbjeđenje, uz opravdanje i obrazloženje da su im plate male, da rade za bijedni novac, da ih je muka natjerala da stoje ispred vrata primorskih lokala, do onih osuđujućih, uz napomenu da isti ti policajci koji su privatno zaduženi za čuvanje gostiju noćnih klubova, sjutra trebaju da se suoče sa ,,poslodavcima“ prilikom racija, zapljena…
Pobjeda je ovim povodom uputila pitanja Upravi policije, tražeći odgovor da li imaju saznanja da su ranjeni policajci radili kao privatno obezbjeđenje u lokalu ,,Habana“ u Sutomoru, čiji vlasnici su bezbjednosno interesantne osobe i ,,H2O“ u Ulcinju.
– Uprava policije ne raspolaže saznanjima da povrijeđeni policijski službenici vrše obezbjeđenje objekata ili ličnosti. U odnosu na navedeno, spisi predmeta će biti upućeni Odjeljenju za unutrašnju kontrolu Ministarstva unutrašnjih poslova na dalju nadležnost – saopštili su iz Uprave policije.
Kako su naveli, Zakonom o unutrašnjim poslovima je propisano da policijski službenik ne smije samostalno obavljati privrednu ili drugu djelatnost, niti obavljati poslove ili pružati usluge pravnom ili fizičkom licu.
– Izuzetno, kako je propisano ovim zakonom, policijski službenik može van redovnog radnog vremena i po prethodno pribavljenom pisanom odobrenju ministra ili lica koje on ovlasti, obavljati samostalno ili kod pravnog ili fizičkog lica poslove koji ne utiču na zakonito i pravilno obavljanje unutrašnjih poslova – naveli su iz policije.
Pozivajući se na član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima, podsjećaju da je predviđen dodatni rad policijskih službenika, koji glasi: „Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu, ako nad tim licima Ministarstvo ne vrši nadzor ili ako takav rad nije zabranjen posebnim zakonom ili ne predstavlja sukob interesa ili smetnju za vršenje dužnosti, odnosno ne šteti ugledu Ministarstva.
Jedan od Pobjedinih sagovornika Miodrag Begić, organizator prvog protestnog skupa policajaca nezadovoljnih materijalnim statusom, koji je održan ispred zgrade Vlade 15. juna i starješina u Sektoru policije posebne namjene, komandir stanice za obezbjeđenje diplomatsko-konzularnih predstavništava, kazao je da se posljednjih 20 godina, a i više, ,,prećutno prelazi preko ovog problema“.
– U većini lokala obezbjeđenje rade službenici policije i to Posebne jedinice, Interventne i Sektora antiterorističke jedinice. Žalosno je što su prinuđeni da pored redovnog posla, kad skinu uniforme, umjesto da odmore, oni odlaze po noćnim klubovima – ocijenio je Begić, koji vidi rješenje problema u povećanju materijalnog statusa policajaca.
Naveo je da služba prećutno dozvoljava svojim službenicima dodatni angažman, iako on nije u skladu sa zakonom, iz dva razloga.
– Jedan je taj što i služba ima korist, jer će policijski službenik u kriznim situacijama uvijek pokušati da izbjegne konflikt i fizički obračun i postupati u skladu sa profesijom. Uporedo će prikupiti određena saznanja o bezbjednosno interesantnim licima sa dosjeima, što opet ide u korist službe. Dok je u okruženju takvih lica policijski službenik će ih moći bolje kontrolisati, revnosno odreagovati, zatražiti pomoć od kolega i tako sačuvati mir i bezbjednost – naglašava Begić.
Nakon nabrojenih prednosti policajaca koji privatno obezbjeđuju lokale, Begić prelazi na negativne strane.
– Kada se dogodi incident, koji nekad ne možete da izbjegnete, taj prećutni kompromis se zaboravlja. Nizak standard je ključni razlog zbog kojeg se policijski službenici upuštaju u ovaj dodatno rizičan posao – naglašava naš sagovornik.
Zaključuje da nijedan incident, a posebno kada su ranjeni policajci, ne ostavlja lijep utisak.
– Kako da policajac sa 600 eura mjesečnog primanja prehrani porodicu? Žalosno je što je doveden u takvu poziciju da obezbjeđuje lokale. Čim dođete na ta vrata, jednom nogom ste zakoračili u Spuž. A kad dođe taj momenat da reagujete, ne smijete biti gubitnik. Morate sačuvati integritet i svoj i službe – naglašava Begić.
Pojašnjava da se mnoge njegove kolege odlučuju da rade i druge poslove, zbog lošeg materijalnog stanja. Neki se, kako kaže, bave građevinom, zidanjem, keramičkim poslovima, neki su varioci, bravari, taksisti, ali oni koji ne znaju zanatske poslove idu u lokale.
Begić napominje da svaki službenik mora voditi računa da ne pribjegava onim poslovima koji su nespojivi sa službom i ne narušavaju etički kodeks policije.
– Kome se radi po lokalima nekad i do 5-6 sati ujutro, a u 7 ide na redovan policijski posao – pitao je Begić.
Pobjedin sagovornik, dugogodišnji službenik bezbjednosnih službi, tvrdi da u ljetnjim mjesecima, za vrijeme većeg priliva turista veliki broj policajaca radi u primorskim lokalima, iako to nije u skladu sa pravilima službe.
Napominje da su vlasnici nekih lokala gdje su policajci angažovani bezbjednosno interesantna lica.
– Kako sjutra da kontrolišu lokale, rade racije, a kriminalci ih plaćaju – pita naš sagovornik.
On napominje da obavljanje poslova koji su nespojivi sa službenim poslovima i sa kojima se narušava ugled policije je teža povreda radne dužnosti.
– Policijske starješine nemaju zvanične podatke iako se u svim sredinama nezvanično zna ko od policajaca i inspektora radi privatna obezbjeđenja. Po tom pitanju se ništa ne preduzima i ako bi bilo osnova i za preventivno rukovodnu reakciju starješinskog sastava – naglašava naš sagovornik.
Dodaje da bi nadređeni trebalo da obave razgovore i upozore službenike policije na posljedice bavljenja poslovima koji narušavaju ugled policije.
– Bilo bi i osnova za reakciju Unutrašnje kontrole MUP-a i policijskih jedinica za borbu protiv korupcije u cilju istraživanja i procesuiranja takvog ponašanja, koji u najmanju ruku narušavaju etičke kodekse i integritet policije, pa do kršenja zakona u smislu mogućih zloupotreba – pojašnjava naš sagovornik.
Ocjenjuje da su policajci prinuđeni da rade dodatne poslove. Ali da se mora voditi računa da se biraju dostojni i koji ne ugrožavaju policijski integritet (privreda, obrazovanje, sport, zanatstvo i sl.) i izbjegavaju oni koji su nespojivi sa službenim poslovima iz nadležnosti policije (obezbjeđenje lokala i drugih sličnih objekata, posebno onih koji su u vlasništvu registrovanih izvršilaca krivičnih djela i prekršaja).
– U ovom drugom slučaju radi se o klasičnom konfliktu interesa i stvaranju uslova za zloupotrebe službenog položaja. Uveče obezbjeđuju lokale u vlasništvu kriminalaca, a kad su radno angažovani u policiji treba da vrše kontrolu, racije i druge slične radnje u tim objektima i prema vlasnicima. Jednostavno, pogodno tlo da policajac u najblažem smislu bude privilegovan prema svom poslodavcu koji ga plaća za usluge obezbjeđenja, pa do kršenja zakona (dostavljanje informacija o planiranim policijskim aktivnostima) – upozorava naš sagovornik.
