Asocijacija slobodnih građana, Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru - STEGA preko punomoćnika advokata Veselina Radulovića dostavila je Zaštitniku ljudskih prava i sloboda izjašnjenje povodom pritužbe Mitropolije crnogorsko-primorske, kojom se kao diskriminacija pokušava predstaviti njihovo javno propitivanje angažovanja sveštenika u Državnom arhivu Crne Gore.
Kako navode u saopštenju za javnost, smatraju da je takva pritužba u potpunosti neosnovana.
“STEGA nije kritikovala ničiju vjeru, niti pravo bilo kojeg sveštenika da obavlja svoju vjersku službu. Kritikovali smo isključivo postupanje državnih institucija i postavili pitanja koja svaki građanin ima pravo da postavi kada je riječ o radu organa koji upravljaju kulturnim i istorijskim nasljeđem svih građana Crne Gore”, ukazuju oni.
Državni arhiv, kako ističu, nije crkveni arhiv.
“To je državna institucija i svaka odluka koja se odnosi na pristup arhivskoj građi mora biti predmet javne kontrole. Građani imaju pravo da pitaju ko je, po kojim kriterijumima i sa kojim ovlašćenjima angažovan u toj ustanovi”, poručuju.
U izjašnjenju Ombudsmanu, kako navode, jasno su naveli da nikada nijesu tvrdili da znaju kakve su bile namjere sveštenika angažovanih u Državnom arhivu.
“Kao što javnost godinama ne zna zašto slučaj gotovo dvije stotine kalašnjikova ostaje u fazi izviđaja, gdje je nestao spomenik ratnom zločincu Pavlu Đurišiću ili kako je značajan dio državne imovine i brojna groblja upisan u korist Srpske pravoslavne crkve, tako ne možemo znati ni motive pojedinaca angažovanih u Državnom arhivu. Upravo zato postavljamo pitanja i očekujemo odgovore od nadležnih institucija”, ističu iz Stege.
Postavljanje pitanja, poručuju, nije diskriminacija, već je to pravo svakog građanina i osnovni preduslov demokratskog društva.
“Umjesto da javnosti pruži odgovore na pitanja od nesumnjivog javnog interesa, Mitropolija pokušava da problem predstavi kao napad na vjerska prava. Takav pristup skreće pažnju sa suštine – rada državnih institucija i otvara opasno pitanje da li se mehanizmi zaštite od diskriminacije pokušavaju koristiti za ućutkivanje javne kritike”, navode iz Stege.
Sloboda izražavanja, naglašavaju, podrazumijeva pravo građana i organizacija civilnog društva da propituju odluke državnih organa, ukazuju na moguće nepravilnosti i zahtijevaju odgovornost javne vlasti.
“To pravo je garantovano Ustavom Crne Gore i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i ono neće biti dovedeno u pitanje pokušajima da se legitimna javna rasprava predstavi kao diskriminacija. Ako sjutra postane diskriminacija pitati ko čuva Državni arhiv, prekosjutra će biti diskriminacija pitati ko upravlja državom. Demokratsko društvo počinje pitanjima, a završava kada se građani zbog postavljenih pitanja nađu na optuženičkoj klupi.
STEGA će i ubuduće nastaviti da štiti javni interes, bez obzira na pokušaje da se kritika rada državnih institucija obeshrabri ili ućutka”, zaključuju u saopštenju.










