Ambasador Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten poručio je da pojedini narativi imaju potencijal da utiču na javno mnjenje u regionu, dok drugi nemaju značajniji efekat.
Felten je istakao da je posebno prisutan narativ da je Evropska unija u krizi, što, kako je naveo, predstavlja pokušaj da se oslabi EU iznutra i spolja.
“Taj narativ šalje poruku državama članicama da evropska ideja slabi i erodira nakon Drugog svjetskog rata, dok zemljama Balkana sugeriše da ne treba da se pridružuju Uniji već da se okrenu drugim partnerima. On počiva na ideji da partnerstvo ne znači ništa.Takvi narativi stvaraju sliku o Evropi kao aglomeraciji slabih država i kao prostoru geopolitičkog nadmetanja velikih sila”, kazao je Felten.
Dodao je da takve poruke nijesu iznenađenje ni u Crnoj Gori, ali da je imidž EU u zemlji i regionu i dalje pozitivan.
“Unija se posmatra kao uspješna priča i centar prosperiteta. Ta slika je prilično čvrsto utemeljena i potrebno je mnogo napora da se ona promijeni. Ne brine me naročito narativ da je EU u krizi, jer nije duboko ukorijenjen. Važno je da se građanima objasni da debate u okviru EU ne znače raspad, već priliku za reforme i prilagođavanje”, poručio je ambasador.
Prema njegovim riječima, to je važna poruka za Crnu Goru koja će, kada postane članica Unije, kao mala država imati priliku da njen glas bude jednako važan. “Za male zemlje važno je da imaju mogućnost da učestvuju u donošenju odluka i da se čuju”, naglasio je Felten.
Govoreći o odnosu građana prema Zapadu, ambasador je naveo da u praksi ljudi jasno prave izbor. “Koliko ljudi na Zapadnom Balkanu želi da radi ili putuje u Rusiju, a koliko njih bira EU? Iako su mnogi građani kritični prema Uniji, kada donose lične odluke između autoritarnog režima i evropskih vrijednosti, većina bira EU. Zato smatram da taj narativ nije posebno problematičan”, rekao je Felten.
On je, međutim, upozorio na narativ da Evropska unija ne želi da primi Zapadni Balkan.
“To su poruke koje treba ozbiljno razmotriti jer zaista mogu uticati na javno mnjenje u regionu”, ocijenio je on.
Felten je govorio i o narativu prema kojem približavanje Zapadu ugrožava nacionalni identitet.
“Evropske vrijednosti – ljudsko dostojanstvo, poštovanje, demokratija – jasno su definisane, između ostalog, i u Lisabonskom ugovoru. Te vrijednosti su Crna Gora i druge zemlje već prihvatile ulaskom u Ujedinjene nacije i Savjet Evrope. Oni koji pokušavaju da plaše građane evropskim vrijednostima vjerovatno to čine kako bi sačuvali svoje pozicije moći i glasačko tijelo”, zaključio je ambasador Njemačke.
Emanuele Džofre, zamjenik generalnog direktora i direktor za Zapadnu Evropu u Generalnom direktoratu za Evropu i Centralnu Aziju Evropske službe za spoljne poslove (EEAS), na panelu je govorio o razlozima širenja konkurentskih narativa i potrebi da im se suprotstavi činjenicama i konkretnim rezultatima.
Džofre je istakao da narativi koji dovode u pitanje evropski put zemalja Zapadnog Balkana imaju za cilj da podstaknu sumnju i oslabe podršku procesu pristupanja EU.
“Cilj tih narativa je da izazovu sumnju i unesu podjele, dok je naš zadatak da gradimo kontranarative zasnovane na činjenicama. Nakon što smo 2013. primili Hrvatsku, proces proširenja je usporio, ali sada ponovo oživljava i to je strateški interes Evropske unije. Crna Gora predvodi taj put i najbliža je završetku pristupnog procesa. Neki nijesu zadovoljni time i pokušavaju da reaguju, jer znaju da pridruživanje čini države članice snažnijima, a samim tim i Uniju”, kazao je Džofre.
On je naglasio da postoje akteri kojima više odgovara da region ostane slab i ranjiv na spoljne uticaje.
“Nekima je draže da imaju zemlje koje su zavisne, usamljene i slabe, jer je na njih lakše uticati. Zato moramo odgovoriti svojim uspjehom i činjenicama. Šezdeset odsto stanovništva Zapadnog Balkana podržava EU, ljudi putuju i školuju se u Uniji. Važno je da građani osjete pripadnost EU još prije formalnog pristupanja, a jedan od načina za to je i primjena Plana rasta i SEPA mehanizma”, istakao je.
Govoreći o spoljnim pritiscima, Džofre je poručio da Rusija želi da spriječi građane Balkana da se pridruže EU, jer region, kako je naglasio, pripada evropskom prostoru.
“Četiri godine sam proveo na Balkanu i uvjerio se da ljudi ovdje dijele evropske vrijednosti – cijene slobodu govora, slobodu kretanja i pravo da osnivaju preduzeća. To je suština EU – imati nezavisnog sudiju koji odlučuje šta je ispravno, a šta nije. Ne vjerujem da ljudi na Balkanu misle drugačije. Nijedna država nije oslabila nakon što je ušla u EU, naprotiv – postala je jača”, kazao je on.
Džofre je upozorio da se, kako se region približava članstvu, može očekivati pojačavanje kampanja koje žele da uspore ili zaustave proces.
“Kako se približavamo cilju, oni koji su protiv toga činiće sve što mogu da zaustave voz koji se kreće sve brže. Zato je važno da svi ostanemo fokusirani na krajnji cilj. Znamo šta treba da uradimo da bismo do njega stigli – sprovođenje reformi. Imamo mapu puta, rokove, podršku EU i dodatna sredstva. Sada je ključno da ostanemo posvećeni zadacima koji su pred nama”, zaključio je Džofre.
Govoreći o nacionalnom identitetu i pitanju identiteta, da li se može zlozupotrebiti kao alatka protiv EU, rekao je da je to pitanje, da li neko pokušava da manipuliše.
“Realnost priča drugačiju priču. Diverzitet se smatra prednošću“, naveo je Džofra.
Andreina Marsella, ambasadorka Italije u Crnoj Gori kazala je da diplomatija može puno da učini da se razbiju ti narativi.
“Treba pokušati da ih razbijate, ako su višeslojni, i ako se nameću od država koje su autokratije. To je jedan opšti stav koji treba da imamo na umu, ali to nije problem. Mi jako cijenimo slobodu govora i zato oni smatraju da je lakše da šire negativne narative u našim zemljamam jer će nam btii teško da nađemo protivtežu za to”, navela je Marsela.
Ipak, ističe ambasadorka, EU je postala sve bolja u borbi protiv tih narativa. Ističe i da se kao Italijanka, u Crnoj Gori uvijek osjećala prihvaćenom.
“Među našim državama postoje istorijske veze koje su toliko jake i naše prijateljstvo je uvijek tu, za mene to nikad nije bio problem. Dakle, mi možemo da im kroz primjere pokažemo da nije samo EU uspješna priča, već i države koje su ušle su postale uspješne. Najbolji primjer za to je Hrvatska. Od 2015. Do sada, taj tip promjena je vrlo značajan, država se značjano promjenila na pozitivan način i to je primjer da je pristupanje EU pozitivna priča, jer ono što dobijaju je izuzetno, to je veliko postignuće, navela je Marsela.
Ona se osvrnula i na narativ da se ulaskom u EU gubi nacionalni identitet.
“To nije tačno, ulaskom u EU, dešava bas suprotno, EU pomaže da zemlja zadrži svoj identitet, a da se sa druge strane oslobode nacionalizma”, ocijenila je Marsela.
Marsela, takođe smatra da ćemo kako smo bliže članstvu vidjeti više negativnih narativa.
“Postoji mnogo snaga, koje ne žele da Crna Gora postane punopravna članica EU, zaključila je Marsela.
Tokom prvog dana ovogodišnjeg,jubilarnog 15. To Be Secure (2BS) Foruma, zabilježeno je nikad veće interesovanje međunarodne javnosti, posjetilaca i medija.
Domaći i strani zvaničnici, stručnjaci iz oblasti bezbjednosti, biznismeni dali su svoje viđenje trenutne političke i bezbjednosne klime u Evropi i osvrnuli se na izazove sa kojima se region Zapadnog Balkana suočava.
Zaključeno je da je pred Crnom Gorom izazovan period ali i prilike koje bi zemlja trebala da iskoristi kako bi ispunila svoj najvažniji spoljnopolitički cilj, pristupanje EU. Pozvano je i na oprez od spoljnih uticaja koji mogu ometati taj put ali i ukazano na značajno partnerstvo koje Crna Gora ima sa NATO, kao glavnim garantom mira u regionu.
