Skupštinski Odbor za rodnu ravnopravnost pratiće reakciju Ministarstva finansija i socijalnog staranja nakon što je Pobjeda nedavno objavila da je NVO Institut za socijalnu i obrazovnu politiku, pored ostalog, dodijeljeno 60.000 eura za uslugu skloništa za žrtve trgovine ljudima, iako je njen direktor Mitar Radonjić dva puta pravosnažno osuđivan zbog nasilja i jednom zbog samovlašća.
To je bio zaključak jučerašnje sjednice tog tijela. Predsjednica Odbora Božena Jelušić (Ura) rekla je da je neophodno da se pravilnikom za licnenciranje NVO koje pružaju usluge iz oblasti socijalnih servisa, uvede provjera kaznene evidencije odgovornih lica i da će sagledati hoće li Ministarstvo finansija i socijalnog staranja pokrenuti izmjene zakona i podzakonskih akata
Koordinatorka Direktorata za socijalno staranje i dječju zaštitu Biljana Vučetić kazala je da je Ministarstvo donijelo Pravilnik na osnovu zakona i licenciralo NVO koja pruža usluge iz ovih oblasti. Kazala je da Pravilnik ne predviđa traženje nijednog dokaza da neko nije osuđivan. To, kako je dodala, ne znači da nijesu ,,raspoloženi da tu normu ugrade u novi zakon“.
Moglo se reagovati i bez izmjena zakona
Bivša ministarka javne uprave, poslanica Suzana Pribilović (DPS), međutim, smatra da je Ministarstvo imalo prostora da reaguje i ne dodijeli sredstva Radonjiću. Pozvala se na član 72 zakona koji je, kako je rekla, jasan. Pročitala je da tu piše da se ,,usluge prihvatilišta mogu efikasnije obezbijediti kroz postupak javne nabavke, javnim pozivom ili javno privatnim partnerstvom“.
''Objavili ste javni poziv u januaru 2022. godine. U obrazloženju ste napisali da je ispunio uslove. Osuđivanost je nešto što je predviđeno postupkom javne nabavke. Nijeste imali smetnje da taj uslov tražite. Ono što ste tražili to ste i dobili'' rekla je ona.
Pribilović je dodala da zakoni ,,daju sve mogućnosti, samo ih treba primjenjivati u punom kapacitetu“.
Vučetić joj je odgovorila da se moraju osloniti na Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti iz koga proističe Pravilnik na osnovu kog su licencirali pružaoca usluge. Rekla je i da je Pribilović velikim dijelom u pravu.
''Potrebno je unaprijediti Pravilnik tako što ćemo promijeniti zakon i da dodamo da je mnogo bitno da se ispuni uslov da li je osuđivan, kao što zahtjeva bilo koji tender'' navela je ona.
Pribilović joj je na to odgovorila da se upravo pozvala na član 72 Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti u kom piše da se usluga može obezbijediti kroz postupak javne nabavke, javnim pozivom.
''Ovo su postupci gdje se može tražiti dokaz o ranijoj osuđivanosti. To nijeste tražili'' rekla je Pribilović.
Poslanica Danijela Đurović (SNP) govorila je o tome da je zabrinjavajuće ono što je iznešeno u medijima. Negodovala je što postoje vrlo visoki standardi po pitanju prostora, kadra, a da se napravio propust koji je izuzetno bitan, da licencu može dobiti neko ko je pravosnažno osuđivan za nasilje.
''To je izuzetno veliki problem. Veliki alarm'' rekla je ona.
Zanemarena javna ustanova u Bijelom Polju
Tokom diskusije iz resornog ministarstva je rečeno da imaju jednog licenciranog pružaoca usluga i da je to Institut za socijalnu politiku i da oni ne utiču na to ko želi da bude aplikant za tu vrstu usluga. Međutim, poslanica Vesna Pavićević (DPS) kazala je da u Bijelom Polju postoji Centar za podršku djeci i porodici i da je licencirana javna ustanova za žrtve nasilja i trgovinu ljudima.
''Tako da vas upoznam, ako ne znate da imate javnu ustanovu koja je licencirana. Direktorica te ustanove vam se obraćala imejlom da kaže da oni postoje, da ih neko obiđe. Niko im nije na imejl odgovorio godinu. Niti ih je obišao, niti vodi računa o njima'' rekla je ona.
Dodala je da su se tamo smještale žrtve trgovine ljudima i iz Pakistana.
''To je vaša nebriga prema ustanovama javnog sistema. Ne pominjete ih da postoje kao javni servis'' rekla je Pavićević.
Vučetić je prokomentarisala da zna da postoje te da će sigurno uzvratiti posjetom i da će ispraviti grešku.
Radonjić ima još 30 NVO
Jelušić je tokom diskusije komentarisala da je zanimljivo pitanje kako se došlo do toga da samo jedna NVO ima uslove za ovu uslugu.
''Preko medija sam saznala da je osnovao još 30 NVO. I postavlja se pitanje kojom vrstom iskustva se bavimo. Mislim da ga je teško imati kada je 30 NVO u pitanju'' rekla je Jelušić, dodajući da će ovo budno pratiti.
Na ovu sjednicu bili su pozvani i premijer Zdravko Krivokapić, ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović i direktor policije Zoran Brđanin, ali su svi oni poslali zamjene.
U Estoniji ni volonter ne smije da bude osuđivan, niti da bude u bližem srodstvu sa funkcionerima
Predsjednica Odbora Božena Jelušić na sjednici je kazala da je Istraživački centar Skupštine analizirao na koji se način u devet zamalja obavlja licenciranje i koji su kriterijumu u pružanju dječje i socijalne zaštite. Riječ je o Albaniji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Srbiji, Francuskoj, Italiji, Njemačkoj, Estoniji i Letoniji.
Precizirala je da je u Bugarskoj obavezno da postoji izjava o kaznenoj evidenciji fizičkog ili ovlašćenog lica. U Estoniji i volonter mora da ispuni uslov da nije kažnjavan za krivično djelo i da ne može biti u bližem srodstvu sa funkcionerima. U Srbiji, direktor mora da ima potvrdu da se protiv njega ne vodi krivični postupak i da nije pravosnažno osuđivan za krivično djelo iz grupe protiv života i djela.
Otvoriće državno sklonište
Biljana Vučetić iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja najavila je da taj resor razmišlja o otvaranju državnog skloništa ,,kako zbog samog pluralizma usluga i u smislu pružaoca usluga, jer je do sada samo jedan pružalac usluga“.
''Kako bi država u tom smislu mogla da ima kapaciteta i ljudskih resursa'' rekla je ona.
Prošle godine petoro dobilo status žrtve, ove godine četvoro
Sonja Perišić-Bigović iz MUP-a saopštila je podatke da su prethodne godine imali 11 slučajeva, od čega je njih petoro dobilo status žrtve trgovine ljudima. Svi su maloljetni. Dva slučaja su sklapanja nedozvoljenog braka, jedna ženska osoba je žrtva seksualne eksploatacije, a dva se tiču krivičnog djela prosjačenja.
Ove godine bavili su se slučajevima koji se tiču osam osoba. Četiri su dobile status trgovine ljudima, u dva slučaja još nije donešena odluka – nijesu spremni da razgovaraju sa psihologom ili nedostaje dio dokumentacije. U programu su zaštite. U jednom slučaju se odustalo od postupka identifikacije, jer djelo nije počinjeno u Crnoj Gori, i lice nije u našoj državi. U jednom su ocijenili da osoba nije žrtva trgovine ljudima, ali da je u visokom riziku da to postane.
Ona je navela da su sve identifikovane žrtve bile žrtve sklapanja nedozvoljenog braka.
''Jedna je žrtva bila porijeklom iz Srbije, ostale su porijeklom iz Crne Gore, neke imaju regulisano državljanstvo, a neke su interno raseljena lica. Imali smo jednu osobu muškog pola, a sve identifikovane žrtve su bile maloljetne'' rekla je ona.
