Podsjeća da je trenutnoj Vladi izglasano nepovjerenje 19. avgusta prošle godine, nakon čega je Vladi i prestao mandat.
“Najčistiji put za rješavanje te situacije je održavanje prijevremenih parlamentarnih izbora, i u tom dijelu je Ustav precizan kada je riječ o postavljanju mandatara”, navodi Presker.
Presker napominje da su iz Brisela stigla upozorenja da se Crna Gora kreće u pogrešnom pravcu i da bi bilo dobro da se vrati na evropski put.
“Pogotovo imajući u vidu da skoro 80 odsto građana podržava članstvo Crne Gore u EU i prepoznaju sve benefite članstva”, dodaje Presker.
On je u emisiji “Znam da znaš” Gradske TV istakao da je Crnoj Gori za nastavak pregovaračkog procesa potrebna jaka Vlada i parlamentarna većina, kako bi se sprovele neophodne reforme.
“Važno je da je deblokiran Ustavni sud. Sa deblokadom i uspostavljanjem funkcionalnosti Ustavnog suda pokazalo se da političari u Crnoj Gori mogu postići kompromis oko važnih pitanja”, istakao je Presker, dodajući da je u Crnoj Gori prisutna politička podijeljenost.
“Svako pripada nekoj grupaciji na osnovu koje dobija podršku i biva imenovan na određene pozicije”, dodaje Presker.
Podsjeća da je izabrano šest od sedam sudija Ustavnog suda.
“Mora se uspostaviti puni kapacitet Ustavnog suda, pogotovo ako imamo političku podijeljenost. Smatram da će i tih šest raditi svoj posao na osnovu struke, znanja, profesionalnosti i objektivnosti”, navodi Presker i dodaje da je važno da se predstavnici manjina usaglase oko svog kandidata.
Presker ukazuje da je većina pravosudnih institucija u Crnoj Gori u VD stanju.
“Nemate vrhovnog državnog tužioca, predsjednika Vrhovnog suda, predsjednika Privrednog suda”, navodi Presker i ističe da je neophodno riješiti i to pitanje kako bi sudska grana vlasti u našoj zemlji imala demokratsku funkcionalnost.
Presker podsjeća da je Crna Gora usvojila, po mišljenju mnogih, neustavni Zakon o predsjedniku, jer se ne mogu nižim pravnim aktima uređivati ovlašćenja predsjednika države koja su već Ustavom definisana.
“Bio je poziv Venecijanske komisije da se ne ide u implementaciju zakona koji je u najmanju ruku sporan”, napominje Presker koji očekuje da će se Ustavni sud u najskorijem roku izjasniti o ovom pitanju.
Smatra da je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović postupio u skladu sa Ustavom kada je potpisao zakon nakon drugog izglasavanja u parlamentu.
Govoreći o predsjedničkim izborima, Presker kaže da su oni izuzetno važni, posebno u ovako napetoj situaciji kakva vlada u Crnoj Gori.
“Politička kampanja je vrlo mirna i demokratska”, dodaje Presker.
Ostaje, kaže, da se vidi da li će se ići na vanredne parlamentarne izbore.
“Vjerovatno će na osnovu rezultata predsjedničkih izbora odlučivati na koji način će se izaći iz političke krize”, smatra Presker. Značajnu ulogu, napominje, ima i Ustavni sud koji treba da se izjasni o žalbama.
Kada je riječ o reformi izbornog zakonodavstva, Presker kaže da je ona u zastoju.
“Nakon izbora 2020. oni koji nijesu imali kapacitet da naprave većinu u parlamentu, priznali su rezultate izbora, iako izborni sistem nije bio reformisan”, podsjeća Presker.
Osvrnuo se i na miješanje Rusije u izborne procese u Crnoj Gori, navodeći da je jak uticaj te zemlje u regionu prisutan duži vremenski period.
“Veliki izazov u Crnoj Gori je medijska struktura, čije su redakcije van Crne Gore. Na taj način se može uticati na birače u Crnoj Gori. Ako ne direktno, ima prostora da se treća strana u izborni proces u Crnoj Gori umiješa preko medija druge države”, upozorava Presker, dodajući da su se izborne kampanje za lokalne izbore u Crnoj Gori vodile u susjednoj zemlji.
“Nadam se da Državna izborna komisija ima snagu i kapacitet da izborni proces vodi do kraja, nezavisno od stranih uticaja”, poručuje Presker.
Upitan šta Crna Gora može dobiti članstvom u Evropskoj uniji, Presker odgovara da Evropska unija počiva na četiri temelja: to su sloboda kretanja ljudi, roba, kapitala i usluga.
“Zato bi bilo dobro da sve države Zapadnog Balkana što prije uđu u EU. Malo je veći izazov oko slobodnog kretanja ljudi. Šengen sistem obezbjeđuje ljudima slobodno kretanje unutar Šengen država i to ne ide paralelno sa članstvom u EU. Hrvatska je postala članica EU 2013, a pristupila Šengenu tek početkom ove godine, dok Bugarska i Rumunija još nijesu”, pojašnjava Presker.
Ističe da je Crna Gora i dalje predvodnica evropskih integracija.
“Crna Gora je predvodnica zato što druge zemlje u regionu nijesu napredovale. Crna Gora već duže vremena tapka u mjestu”, kaže Presker.
Neophodno je, dodaje, da dođe do ispunjavanja privremenih mjerila kako bi se pregovarački proces sa Crnom Gorom nastavio.
“Vladavina prava, pravna država, ispunjavanje uslova iz pregovaračkih poglavlja 23 i 24 koji se direktno vežu na nefunkcionalnost pravosudnih institucija i VD stanje”, dodaje Presker, uz napomenu da je neophodno sa ispunjavanjem tih uslova.
“Vjerujem da će političari u narednom periodu ozbiljno početi da slušaju želje građana koji podržavaju članstvo u EU i smatraju da je to dobro za njih i državu”, zaključuje Presker.
