"Sve što je radio nosilo je jasan profesionalni pečat. Velikodušno je dijelio svoje znanje i vrijeme, isporučujući izuzetno novinarstvo na svim našim platformama", piše u tekstu objavljenon na portalu RSE.
Kada je Balkanski servis obilježio 30. godišnjicu, piše RSE, u arhivi pronađena je fotografija Dragana kako izvještava sa građanskih protesta 1996-97. godine u Beogradu.
Draganov put vodio je od reportera do urednika, a vrhunac je dostigao kada je tokom NATO kampanje protiv Srbije 1999. godine vodio petočasovni noćni program Radija Slobodna Evropa.
U tim mjesecima straha i neizvjesnosti, RSE je u Srbiji dostigao rekordnu publiku kao jedan od rijetkih objektivnih izvora prisutnih na svim stranama sukoba.
Dragan je izgradio i koordinisao mrežu dopisnika koji su pokrivali Srbiju, Kosovo i Crnu Goru. Sa mnogima od njih ostao je u profesionalnim i prijateljskim odnosima i nakon 1999. godine, baš kao što je uvijek bio rado viđen među kolegama i prijateljima u svim državama bivše Jugoslavije.
Intervjuisao je svjetski poznate ličnosti, uključujući Leha Valensu, Mariju Todorovu, Jorgosa Papandreua, Fransisa Fukujamu i mnoge druge, i dokazao se kao promišljen i cijenjen sagovornik vodećih glasova u politici, ekonomiji i spoljnim poslovima.
Karijeru na RSE završio je kao spoljno-politički urednik.
Posljednjih godina rada na RSE Dragan je pokrenuo video-serijal "Post Scriptum", sažeta objašnjenja globalnih dešavanja – od Balkana do rata u Ukrajini; od demokratskog nazadovanja u Mađarskoj do autoritarizma u Turskoj; od tehnološke industrije do širenja digitalnog uticaja Kine.
Serijal je jedan od najgledanijih sadržaja na društvenim mrežama RSE.
