U svojem novinarskom radu posebno se posvetila kotorskim plemićkim i građanskim porodicama, što je rezultiralo kapitalnim radom u izdanju Hrvatskog narodnog vijeća Crne Gore „Tivat kroz vekove – mjesto kmetova i gospode“, koje je 2017. godine, nakon samo dva mjeseca izdavanja, uz podršku Opštine Tivat, doživela je svoje drugo, a nakon vrlo kratkog vremena i treće izdanje, finansirano od strane Hrvatskog bratstva Bokeljske mornarice u Zagrebu, koje je i sama autorka imala priliku da predstavi u Zagrebu. .
U izdanju Hrvatskog narodnog vijeća Crne Gore potpisuje i monografiju „Hrvatsko kulturno društvo Ljudevit Gaj Donja Lastva“, objavljenu 2014. godine, koja je vrijedan vodič budućim generacijama baštinika hrvatske kulturno-istorijske tradicije Donje Lastve, Tivat. i Boka Kotorska u cjelini.
Nedostatak naučno utemeljene istorije Tivta u prošlosti otvara vrata raznim „kvazinaučnikima“. Zato je naučni angažman Anite Rajčević-Mažibradić u pisanju o prošlosti Boke Kotorske, a posebno njenog rodnog Tivta, od izuzetnog značaja.
Hrvatska zajednica u Crnoj Gori pamtiće profesorku Anitu Rajčević-Mažibradić sa posebnim pijetetom i uvijek će s posebnim poštovanjem isticati sve što je učinila za hrvatsku zajednicu.
Aktivna, kreativna i energična i na pragu devete decenije otišla je prerano, ali nije ni njen poletni duh, on će tu uvek ostati.
Profesorka Anita Rajčević-Mažibradić sahranjena je 5. novembra na Gradskom groblju Vrbice u Dobroti sa porodicom i prijateljima.
Anita Rajčević-Mažibradić diplomirala je 1967. godine. na Filološkom fakultetu u Beogradu, na grupi za romanistiku: francuski jezik i književnost, italijanski i latinski jezik. Radila je kao profesor francuskog i latinskog jezika 16 godina; od 1985. do 2007. godine
Kao arhivista u Državnom arhivu Crne Gore – Istorijskom arhivu Kotor, radila je na obradi arhivske građe nastale tokom francuske dominacije Bokom Kotorskom. Na osnovu svog iskustva u obradi arhivske građe, učestvovala je kao prevodilac i saradnik u kapitalnim izdanjima Istorijskog arhiva u Kotoru. Statut grada Kotora, Statut Sv. Nikola Mornar, Ujedinjenje Boke i Crne Gore (1813-14), Hajduci u Boki Kotorskoj.
Izlagala je 2007. godine na naučnom skupu Novac u Crnoj Gori.
Objavila je tridesetak naučnih radova na osnovu arhivske građe mletačkog i francuskog perioda u Boki Kotorskoj. Oblast njenog naučnog interesovanja je Boka Kotorska, o kojoj je, kao i njenom stanovništvu, objavila brojne članke u stručnim časopisima:. Godišnjaci Pomorskog muzeja u Kotoru, zbirke BOKA (Herceg-Novi), izdanja Sidrišta zavičaja, kojima je doprinijela istoriografiji Herceg Novog, Kotora, Prčnja, Lepetana, Lastve i Tivta.
Posebnu vrijednost prof. Rajčević-Mažibradić ima priloge tematski vezane za prošlost Tivta i okoline, s obzirom da je prošlost ovog kraja nedovoljno poznata.
