„Danas možemo da kažemo, potpuno uvjereni, da se završava era ruske dominacije u isporukama gasa, era obilježena ucjenama i prijetnjama. Počinje nova era suvereniteta i bezbjednosti u širem smislu“, kazao je na otvaranju poljski premijer Mateuš Moravjecki.
Poljski premijer je podsjetio koliko puta je njegova zemlja upozoravala saveznike na bezbjednosne rizike zavisnosti od ruskog gasa.
„Danas se vidi koliko je bila opasna saradnja Rusije i Njemačke u oblasti isporuka gasa. Gasovod Sjeverni tok jedan je gasovod kojim teče ukrajinska krv. Baltički gasovod je suprotnost onome što je služilo interesima Putina, dakle gasovodima Sjeverni tok jedan i dva“, rekao je Moravjecki.
Danska premijerka Mete Frederiksen optužila je predsjednika Rusije Vladimira Putina da preko energije nastoji da destabilizuje Evropu.
„Predsjednik Putin izazvao je energetsku krizu u Evropi. Stanovništvo Evrope već strada kako se približava zima, to je izazov i za našu industriju. Putin koristi energiju da destabilizuje Evropu. To ne možemo da dozvolimo. Moramo da pomažemo Ukrajini, uvodimo sankcije Rusiji i oslobodimo se uvoza ruskog gasa“, kazala je danska premijerka.
Cio gasovod od Norveške preko Danske do Poljske dug je 900 km, biće pušten u pogon 1. oktobra, za prva tri mjeseca sa samo 30 odsto kapaciteta koji inače iznosi deset milijardi kubnih metara gasa godišnje, a koji bi, ako bude nabavljano dovoljno gasa, trebalo da dostigne sljedeće godine.
Troškovi ovog strateškog ulaganja sa početnih 1,6 milijardi eura porasli su na oko dvije milijarde, a sa 250 miliona eura gasovod je finansirala Evropska unija.
Za Poljsku, koja troši posljednjih godina oko 20 milijardi kubika gasa, od čega je deset milijardi godišnje bio uvoz iz Rusije, novi gasovod iz Norveške znači da bi njime, ako iskoristi čitav kapacitet, mogla potpuno da zamijeni nekadašnji ruski gas.
„Trenutno nisu dostupne zvanične informacije o tome da je kupljen gas za potpuni kapacitet, ili u najmanju ruku za 80 do 90 odsto. Možemo da kažemo da će sigurno biti popunjena približno polovina kapaciteta. Naša kompanija, PGNiG, ima svoja nalazišta u Norveškoj, tu je sigurno da će biti gasa, a tu je i desetogodišnji ugovor sa norveškom kompanijom Ekvinor“, kazao je za poljsku privatnu televiziju TVN24 ekspert Danijel Čiževski.
„Baltik pajp igra ključnu ulogu u strategiji napuštanja zavisnosti od isporuka gasa sa Istoka. Gasovod omogućava pristup stabilnim izvorima isporuka gasa. Već prve isporuke narednih nedjelja predstavljaće suštinsko jačanje energetske bezbjednosti Poljske“, kazala je ranije ministarka klime i životne sredine Ana Moskva.
Poljska vodi razgovore i sa Češkom i drugim zemljama Srednje Evrope o projektima koje bi i njima omogućili da eventualno upotrebe prevoz gasa preko Baltik pajpa, čiji operatori su danski Energinet i poljski Gas-Sistem.
„Gas iz Baltik pajpa ne mora da završava samo u Poljskoj. S obzirom na tešku situaciju na tržištu energije, možemo da ga šaljemo dalje gdje će biti potreban. Kada smo počeli to ulaganje, niko nije očekivao da će Rusija zatvoriti slavinu sa gasom“, kazao je predsednik Poljske Andžej Duda.
