Istoričar Adnan Prekić je, upitan koliko je crnogorsko društvo u prošlosti pokazivalo sposobnost prilagođavanja nekim velikim vrijednostnim i civilizacijskim promjenama, rekao da u prethodnom periodu ne postoje takvi procesi.
„Mi smo u proces EU ušli upravo iz tog razloga da promijenimo i suštinu društva. Međutim, nežalost, umjesto da nam taj proces evropskih integracija bude jedan put na kojem ćemo mi transformisati čitavo društvo, mi smo čitav taj proces doživjeli kao cilj i razmišljamo samo o tome šta će biti na kraju“, rekao je Prekić u intervju agenciji Mina.
On je rekao da u Crnoj Gori, umjesto transformativnog, postoji tranzicijski put.
„Samo jedna tranzicija, od jednog procesa do drugog. Mislim da tu postoji odgovornost prije svega na nama, na političkim elitama kojima je mnogo bliži populizam i ono što je osvajanje vlasti, nego transformacija društva“, rekao je Prekić.
On smatra da je u tome dio krivice i na evropskim partnerima.
Prekić je, govoreći o prozapadnoj orijentaciji Crne Gore, rekao da je takva orijentacija države kroz istoriju incident, a ne pravilo.
On je istakao da se u Crnoj Gori o evropskom putu razgovara na način da je to ekonomsko blagostanje i da je ta ekonomska osnova koju EU nudi krajni cilj, a ne vrijednosni dio.
„Mislim da je ta vrsta introspekcije crnogorskog društva mnogo važnija i da treba da postavimo pitanje zašto proces evropskih integracija nijesmo iskoristili da napravimo transformaciju društva, već samo tranziciju iz jednog post socijalističkog u navodno neko savremeno, liberalno, otvoreno društvo koje je takvo samo na papiru“, rekao je Prekić.
Upitan u kojoj mjeri identitetske podjele usporavaju ili komplikuju proces prihvatanja evropskih vrijednosti, on je odgovorio da identitetske podjele nijesu imanentne samo crnogorskom društvu, ali da, nažalost, političke elite u Crnoj Gori izazivajući tu vrstu podjela pokušavaju da homogenizuju biračko tijelo.
„Pogledajte šta se dešava u Americi, Njemačkoj, Francuskoj, uvijek imate neke konzervatine, neke liberalne struje, različite strukture i ta vrsta podjele u društvu ne samo da nije loša, nego mislim da je i dobra, jer ona govori o pluralizmu, ali je suština kako vi kao društvo i kao zajednica možete da se nosite sa tim“, dodao je Prekić.
On je istakao da je u Crnoj Gori taj dio pretvoren u vrstu političke platforme i da se te navodne podjele koriste za homogenizaciju biračkog tijela.
Prekić je rekao da je u tom kontekstu i odnos prema istorijskom revizionizmu, jer su političke elite jako dobro razumijele tu potrebu crnogorskog društva da bude odano prošlosti.
„Proces istorijskog revizionizma je isključivo u funkciji političke homogenizacije, stvaranja jedne platforme za savremeno političko djelovanje, a ne nikako součavanje sa prošlošću i nekim stvarima koje su bile u prošlosti“, ocijenio je Prekić.
Prekić je, upitan da li je kroz istoriju bilo perioda kada je Crna Gora bila više okrenuta prema Evropi nego danas, odgovorio da je država u ovom trenutku najbliža Evropi.
Kako je rekao, kroz istoriju ovaj prostor je bio dio Istočnog rimskog carstva, nakon toga je uslijedilo etabliranje osmanske vlasti, a kasnije se kompletan oslobodilački pokret Crne Gore protiv osmanskog carstva zasniva isključivo uz spoljnopolitičku podršku Rusije.
„Svaki pokušaj da se pronađe neki drugi spoljnopolitički partner je krvavo ugušen“, rekao je Prekić.
On je naglasio da su prozori u kome bila potpuno evidentna prozapadna orijentacija Crne Gore jako skromni.
Prekić je naveo da je dodatni problemi su to što Evropa nije ista kao kada je Crna Gora započela evropski put 2008. godine, kao i veoma izražen i imanentan desničarski potencijal u Crnoj Gori.
„Njega možete prepoznati i kada gledate ove ankete u kome ljudi govore da su načelno za EU, preko dvije trećine. Međutim vrijednosno kada pogledate kakav je taj odnos ljudi prema temeljnim vrijednostima EU, vidite da je ta podrška mnogo, mnogo manja“, rekao je Prekić.
On je objasnio da taj desničarski potencijal nije imanentan samo jednoj vjerskoj ili nacionalnoj zajednici, već svim vjerskim i nacionalnim zajednicama u Crnoj Gori.
„Dobra vijest je u tome što taj desničarski narativ i konzervativne, tradicionalne struje, nemaju nijedan održiv odgovor za bilo koji savremeni izazov Crne Gore u 21. vijeku i mislim da smo mi sada u procesu kome treba da definišemo koliko će štete te politike nanijeti“, rekao je Prekić.
Upitan koliko je odnos prema evropskim vrijednostima ukorijenjen u istorijskom nasljeđu Crne Gore i da li je toga bilo u crnogorskoj istoriji, Prekić je odgovorio odrično.
„Ovdje su ljudi navikli na ono što su patrijarhalni modeli ponašanja, autoritarna vlast i uvijek ljudi traže prečice, nikada institucije i uvijek je mnogo jednostavnije imati nekog kuma, prijatelja, rođaka, a to možete da vidite i kroz ove procese partitokratije“, dodao je Prekić.
