O eroziji na Adi Bojani se govori duži niz godina, ali do sada nisu sprovedena adekvatna istraživanja na osnovu kojih bi se predložile odgovarajuće mjere za sanaciju. Prema procjeni nacionalnih institucija i prof. Petkovića, u drugoj polovini 2020. godine su prvi put odrađena adekvatna mjerenja za potrebe izrade Studije.
U Studiji očuvanja i revitalizacije, koju je danas predstavio međunarodno prepoznati stručnjak koji već duže godina prati pitanja erozije na Adi Bojani, prof. dr Sava Petković, se na osnovu postojećih i prikupljenih podataka konstatuje početno stanje, promjene koje su se dogodile u dosadašnjem periodu i aktuelni procesi, utvrđuju mjesta erozije i taloženja pijeska sa procjenom količina, prepoznaju pravci transporta pod uticajem talasa/vjetrova iz različitih pravaca, predlaže izrada sinteznog prikaza kretanja nanosa pijeska na plaži Ade Bojane, na osnovu kojeg Studija daje predloge i preporuke za preduzimanje daljih dugoročnih mjera na očuvanju, ali i revitalizaciji plaže na Adi Bojani.
Revitalizacija plaže na Adi Bojani, odnosno vraćanje nekadašnje širine plaže, se može postići samo nasipanjem velikih količina pijeska na obalu. Te količine pijeska je moguće dobiti bagerovanjem morskog dna, korišćenjem posebnih brodova koji izvlače pijesak sa odgovarajuće lokacije i posebnim „topovima“ izbacaju pijesak na obalu. Da bi se nasuti pijesak zadržao na plaži, potrebno je izgraditi zaštitne objekte (napere).
U Studiji su predložena tri varijantna predloga rješenja revitalizacije plaže na Adi Bojani:
· Varijanta 1: Izgradnja napera na zapadnom kraju plaže i nasipanje oko 250 000 m3 pijeska na erodiranu obalu
· Varijanta 2: Izgradnja dva napera, na zapadnom i istočnom kraju plaže i nasipanje oko 220.000 m3 pijeska na erodiranu obalu.
· Varijanta 3: Izgradnja dva napera, na zapadnom i istočnom kraju plaže, izgradnja podvodnog praga i nasipanje oko 220 000 m3 pijeska na erodiranu obalu.
Prof. Petković sa svojim timom je u Studiji budućem projektantu predložio Varijantu 2 kao rješenje revitalizacije plaže na Adi Bojani. Ovim rješenjem bi se obezbijedila dužina plaže oko 630 m, a prosječna širina oko 75 m. Ukupna količina kamena za izgradnju dva napera, dužine 340 i 270 m iznosi oko 34 000 m3. Gruba procjena cijene radova za predloženu varijantu rješenja iznosi oko 3 500 000 eura. Na osnovu predstavljene Studije, potrebno je uraditi recenziju rješenja, nakon čega slijede obimni istražni radovi i priprema projektne dokumentacije za sprovođenje optimalnog rješenja kojem prethodi tenderska procedura.
Ministar ekologije, prof. Mitrović ukazao je da Studija predstavlja dobru osnovu za vršenje istražnih radova i analiza za dobijanje optimalnog rješenja koje bi, prije svega, moglo da se napravi urbanistički „elegantnije“ i koje ne bi narušilo estetsku dimenziju ovog veoma značajnog dijela obale.
Prof. Petković je, prilikom razmjene mišljenja sa ministrom Mitrovićem, potvrdio da je jedan od ključnih uzroka trenutne situacije na Adi Bojani izgradnja tri hidroelektrane na rijeci Drim koje su spriječile smanjenje količina nanosa koji su prirodno prihranjivali Adu Bojanu i balansirali odnošenje plaže pod uticajem morskih talasa.
„U proteklih pola vijeka površina plaže na Adi Bojani je smanjena za oko 42 hektara!”, izjavio je prof. Petković.
Odgovarajući na pitanja novinara, prof. Petković je ukazao da u ovom trenutku nije moguće procijeniti dužinu trajanja radova u okviru predloženog rješenja (varijanta 2). Takođe, predočio je da je u međuvremenu pripremljen projekat hitnih interventnih mjera koje treba privremeno da zaustave eroziju plaža na Adi Bojani, makar za predstojeću ljetnju sezonu.
„Ako iz bilo kojeg razloga (ekonomska kriza, pandemija Covid 19) nije moguće realizovati trajno rješenje revitalizacije zapadnog dijela plaže na Adi Bojani, neophodno je barem izgraditi klasičan naper od kamena, na zapadnom kraju plaže. Konstrukcija napera će sprječavati dalje odnošenje pijeska sa Ade Bojane u pravcu Velike plaže. Kako se na obali nalazi deponija od oko 80 000 m3 izbagerovanog pijeska, moguće je od ovog pijeska formirati neku plažu manjih dimenzija“, izjavio je profesor Petković.
Državni sekretar za ekologiju, prof. Danilo Mrdak, saopštio je da je sada prioritet uspješna realizacija projekta hitnih mjera, kako bi se erozija zaustavila što je više moguće i djelimično revitalizovala plaža u pripremi za ljetnju turističku sezonu. „Ministarstvo će učiniti sve da u skladu sa zakonom ubrza administrativne procedure i isprati sprovođenje projekta hitnih mjera, ali i pripremne aktivnosti za realizaciju dugoročnih rješenja za sanaciju erozije plaže na Adi Bojani“, rekao je prof. Mrdak.
Dragoljub Marković iz JP Morsko dobro informisao je javnost o dinamici sprovođenja projekta hitnih mjera, odnosno da je sprovedena tenderska procedura i odabran izvođač radova, i da se tokom naredne sedmice očekuje potpisivanje ugovora i otpočinjanje radova. Ukazao je i na potrebu uspostavljanja monitoringa procesa na ovom području, kako bi se moglo uporediti stanje, odnosno, efikasnost hitnih mjera.
