Akt je, pritom, stavljen na javnu raspravu, koja će trajati do 22. aprila, a u nastavku donosimo ključne poruke iz predstavljenog dokumenta.
Prvi strateški cilj je, očekivano, Crna Gora kao 28. članica Evropske unije.
"Crna Gora se nalazi u završnoj fazi integracije u EU, što zahtijeva punu posvećnost, koordinaciju i ubrzane reforme. Reforme su suština procesa, ali i garancija dugoročne stabilnosti i razvoja. Crna Gora ispunjava kriterijume za zatvaranje pregovora u okviru procesa pristupanja EU, ali i nastavlja dosljedno sprovođenje politika usklađenih sa standardima EU u svakodnevnom funkcionisanju sistema, te kao članica EU pružiće dodatnu vrijednost u oblikovanju i sprovođenju evropskih politika", navodi se u dokumentu.
11Kao jedan od operativnih ciljeva navedeno je da sve države članice ratifikuju Ugovor o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji tokom 2028. i 2029. godine.
Drugi strateški cilj je bezbjednost, u kojoj Crna Gora ima ulogu kredibilne NATO članica, faktora mira i stabilnosti.
"Bezbjednosni izazovi savremenog svijeta zahtijevaju koordinisan i zajednički odgovor, uz centralnu ulogu NATO-a i EU kao ključnih stubova kolektivne bezbjednosti, stabilnosti i zaštite demokratskih vrijednosti. Crna Gora ostaje posvećena kontinuiranom jačanju svojih kapaciteta, prije svega kroz povećanje izdvajanja za odbranu, modernizaciju Vojske Crne Gore i ispunjavanje NATO ciljeva sposobnosti", naglašeno je u nacrtu Strategije.
Treći strateški cilj je prosperitet, odnosno unaprjeđenje ekonomske saradnje sa inostranstvom kroz koordinisanu i proaktivnu upotrebu instrumenata ekonomske diplomatije, uz puno poštovanje principa vladavine prava, održivog razvoja i zajedničkih evropskih vrijednosti.
Tim ciljem predviđeno je i jačanje partnerstva sa dijasporom.
"Strateški cilj Crne Gore jeste snaženje ekonomske saradnje sa inostranstvom kroz koordinisanu i proaktivnu upotrebu instrumenata ekonomske diplomatije, uz puno poštovanje principa vladavine prava, održivog razvoja i zajedničkih evropskih vrijednosti", naglašeno je u aktu.
U okviru tog cilja naglašen je i doprinos pozicioniranju Crne Gore kao konkuretne investicione destinacije u evropskom i globalnom ekonomskom prostoru.
U dokumentu je predviđeno kako će pokrivenost uvoza izvozom do 2029. godine biti u ravni do 25 odsto. Podsjetimo, prošle godine je vanjskotrgovinski deficit bio na istorijskom minimumu, uz udio izvoza od oko 12,5 odsto.
Četvrti predviđeni cilj je ugled.
"Crna Gora gradi prepoznatljivost kroz četiri međusobno povezana pravca djelovanja - zalaganje za poštovanje rodne ravnopravnosti, ljudskih prava i sloboda, i inkluziju, zalaganje za zelene politike utemeljene na ustavnom određenju kao ekološke države, jačanje odnosa, uticaja i uloge u regionu, zalaganje za međunarodni poredak zasnovan na međunarodnom pravu", dodaje se u nacrtu.
Peti strateški cilj je profesionalna služba.
"Dinamično međunarodno okruženje obilježeno kompleksnim globalnim izazovima, ubrzanim tehnološkim razvojem i promjenama geopolitičke dinamike, zahtijeva profesionalnu, agilnu i modernizovanu službu vanjskih poslova", naglašeno je u dokumentu.
U tom je pogledu predviđena i optimizacija.
"Pripreme za članstvo Crne Gore u EU zahtijevaju optimizaciju službe vanjskih poslova što podrazumijeva redefinisanje nadležnosti, racionalizaciju resursa i jačanje institucionalnih kapaciteta", stoji u dokumentu.
Strategijom je predviđeno da broj diplomatsko-konzularnih predstavništava Crne Gore u inostranstvu sa postojećih 40 za četiri godine bude povećan - biće ih do 48.
"Pored tradicionalnih predstavništava - ambasade, misije i generalni konzulati, posebna pažnja biće usmjerena na širenje mreže nerezidentnog predstavljanja i jačanje uloge konzulata na čelu sa počasnim konzulima, ali i uspostavljanje partnerstava koja imaju za cilj obezbjeđivanje dostupnosti konzularnih usluga", navode autori.
