U obrazloženju Predloga zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, koji je Vlada Crne Gore usvojila juče na telefonskoj sjednici, a u koji je Pobjeda imala uvid, detaljno su navedeni pravni i bezbjednosni razlozi zbog kojih je došlo do izmjena.
Vlada navodi da je riječ o „normativnim pretpostavkama za kvalitetno tretiranje savremenih bezbjednosnih prijetnji i izazova", uz poštovanje ljudskih prava i međunarodnih obaveza.
Pravni osnov i razlozi za donošenje
U obrazloženju piše da je pravni osnov za donošenje zakona sadržan u članu 16 stav 1 tačka 5 Ustava Crne Gore, kojim je propisano da se „zakonom u skladu sa Ustavom uređuju i druga pitanja od interesa za Crnu Goru“. Kao ključni razlog za donošenje novog zakona ističe se da je „iskustvo stečeno u dosadašnjoj primjeni Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost ukazalo na potrebu da pojedina rješenja u zakonu budu izmijenjena, odnosno dopunjena“, s ciljem unapređenja pravnog okvira u zaštiti bezbjednosnih interesa države.
U tekstu dalje stoji da su korišćena normativna rješenja iz zemalja regiona i država članica NATO i EU koje su „na sličan način dorađivale pravni okvir svog djelovanja“.
Vlada ističe da je u izradi predloga zakona „obezbijeđeno poštovanje ljudskih prava i sloboda utvrđenih Ustavom Crne Gore i Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava“, uključujući i standarde koje preporučuje Evropski sud za ljudska prava.
U cilju prilagođavanja novim izazovima, Vlada predlaže preciznije definisanje nadležnosti Agencije i dopunu postojećih. Predložena je i dopuna nadležnostima vezanim za nasilni ekstremizam, subverzivno i hibridno djelovanje i sajber bezbjednost.
Takođe, najavljeno je korišćenje „savremene terminologije, shodno novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, što uključuje modernizovane oblike prijetnji i nove metode rada.
Nove metode nadzora i uvida
Poseban akcenat dat je novim tehničkim ovlašćenjima Agencije, posebno u oblasti komunikacija i sajber prostora-
"Izvršena je izmjena u dijelu metode nadzora nad elektronskim komunikacijama i poštanskim pošiljkama, na način utvrđivanja novih metoda: nadzor nad međunarodnim telekomunikacionim vezama, nadzor nad informaciono-komunikacionim sistemima organa državne uprave i drugih pravnih lica koja vrše javna ovlašćenja, pregled objekata, vozila i predmeta".
Uvedena je i obaveza da organi i pravna lica omoguće uvid Agenciji „u kompromitovane informacione sisteme, kao i da dostave podatke o svim oblicima sajber prijetnji“.
U obrazloženju se dodaje i da je pri upotrebi tajnih mjera ključan princip proporcionalnosti.
"Mjera tajnog nadzora može biti odobrena samo ako zadatak nije moguće izvršiti primjenom redosleda zakonom utvrđenih mjera i ovlašćenja ili ako bi izvršenje zadatka zahtijevalo nesrazmjerni rizik ili ugrožavanje života i zdravlja ljudi", dodaje se u tekst ovog zakonskog rješenja.
Predlog zakona predviđa i nova ovlašćenja za službenike ANB u operativnom djelovanju.
U obrazloženju se kaže: „Agenciji se na način sličan drugim bezbjednosnim službama daje ovlašćenje da zadrži lice zatečeno u izvršenju krivičnog djela i privremeno ograniči njegovo kretanje, onemogući pristup određenim licima i prostorima, do dolaska policijskih službenika.“
Kadrovske reforme i uslovi za penziju
Predlog zakona uređuje i status zaposlenih u ANB, uz mjere za podmlađivanje kadra i definisanje uslova za penziju.
"Predloženi su uslovi za ostvarivanje ovog prava i za pripadnike Agencije: da službeniku Agencije prestane radni odnos uz ostvarivanje prava na starosnu penziju, kada navrši najmanje 30 godina staža osiguranja, od kojih najmanje 15 godina efektivno provedenih na poslovima u Agenciji", piše u Predlogu.
Tajnost podataka i posebna pravila finansiranja
Na kraju, obrazloženje konstatuje potrebu za dodatnim zaštitnim mehanizmima u oblasti finansiranja i upravljanja.
"Predlog potpuno izuzima Agenciju od opštih propisa kojima su regulisane javne nabavke i procesi evidencije specijalne opreme, analogno rješenju drugih subjekata bezbjednosnog sektora", precizira se u Predloku Zakona o ANB-u.
