Najpoznatija teorija o nastanku ovog praznika potiče iz Rima u vrijeme kada je živio sveštenik Valentin.
Tadašnji car Klaudije I, naredio je svim vojnicima da se ne smiju ženiti ili vjeriti, jer je smatrao da se vojnici kao oženjeni ili vjereni muškarci neće htjeti boriti u njegovim ratovima, već će radije ostajati kod kuće sa svojim porodicama.
Svi sveštenici odlučili su poštovati ovu carevu odluku, pa nisu više htjeli vršiti sam obred vjenčanja. Međutim, sveštenik po imenu Valentin oglušio se na carevu odluku i počeo je tajno održavati ceremonije vjenčanja svih mladih parova koji su to željeli, sve dok ga vlasti nisu ulovile i bacile u tamnicu.
Valentinu su 14. februara odsjekli glavu, a nedugo nakon smrti narod ga je proglasio svecem.
Prvobitno praznik Katoličke crkve, Dan svetog Valentina do srednjeg vijeka nije bio poistovjećivan sa romantičnom, već sa fizičkom ljubavi, dok se sada slavi kao dan ljubavi i zaljubljenih.
Zanimljivo je da je najstariju čestitku za „Valentinovo“ napisao francuski vojvoda Čarls Orleanski. Namijenio ju je svojoj supruzi dok je bio u zarobljeništvu u Engleskoj.
Simbol ovog praznika zaljubljenih je i Kupid, starorimski bog ljubavi. Često je prikazan kako drži luk i strijelu, jer se vjeruje da se onaj koga on pogodi svojom čarobnom strelicom - odmah zaljubi.
Svake godine na Dan svetog Valentina bude poslat veliki broj čestitki, tek nešto više bude poslato jedino za Božić.
Ovaj praznik je, uz 8. mart, dan kada se kupuje najviše cvijeća. Svake godine djevojke i žene širom svijeta 14. februara zbirno dobiju oko 50 miliona ruža.
U Veroni, rodnom gradu Romea i Julije, na ovaj praznik pristigne oko hiljadu ljubavnih pisama za Juliju.
Foto: magazin.com
