Komentar

Praznična hronika besprizornosti

Crna Gora je u blokadi, za nju se u Briselu više niko ni ne bori. Poruka kojom je počela godina, nije nas naročito uzbudila. A i zašto bi, spram svega što se dešava u samoj državi?

Praznična hronika besprizornosti Foto: Bad Santa / Columbia Pictures
Miloš Prelević
Miloš PrelevićAutor
Portal AnalitikaIzvor

Samo će se u Crnoj Gori dogoditi da među uglednim pravnicima nema, na primjer, univerzitetskih profesora. Ali zato imamo ugledne pravnike koji smatraju da međunarodni krivični sudovi postoje kako bi progonili i degradirali jedan čitav narod, i to je za njih - fakat.

U razdoblju novog talasa pandemije, vjerovatno na čitavom svijetu nema primjera da antivakser zabranjuje ulazak u državu sopstvenim sugrađanima koji su primili sve tri doze vakcine. Naravno, izuzetak od čitavog svijeta u ovom je slučaju opet - Crna Gora.

Malo gdje postoje javni funkcioneri koji će likovati nad time što građani, oni koji uostalom plaćaju i njega, ostaju bez posla. Ali, dogodilo se i to kod nas.

Apsurdno zvuči činjenica da negdje u savremenoj Evropi jedna od ključnih književnih nagrada pripada štivu koje je čist fašizam. Da predsjednik žirija koji je dodijelio priznanje uvjerava javnost kako je taj fašizam u stvari bezazlena i genijalna metafizika, a da po književnim sajmovima, koje finansira izvršna vlast svih građana, autor gostuje kao glavna zvijezda. Dio savremene Evrope, makar geografski, u kojoj se to ipak dešava, zaista postoji. I to je Crna Gora.

Sve je manje društava u kojima godine i dalje počinju tako što sveštenici iznova veličaju osvjedočene saradnike okupatora iz Drugog svjetskog rata, sveštenomučenike. No, naše je društvo jedno od njih.

Malo će gdje na sve to ćutati političke partije koje se izdaju za građanske, a koje ne baš minorni dio populacije povremeno znaju nazvati pećinskim ljudima, teroristima, kriminalcima koji ne spavaju plašeći se mitske ruke pravde. A kada se glasa o smjeni ministara koji su se nebrojeno puta sukobili sa svim vrijednostima građanske Crne Gore - predstavnici tih partija biće protiv.

Malo gdje, doduše, i čitava vlast ćuti na to što se ražalovani diplomatski predstavnik i dalje predstavlja kao ambasador strane države u njenoj zemlji.

Ovih dana politički apartčici opet pokušavaju uvaljati u blato i Dejana Savićevića. Upliv politike u tu oblast, međutim, mogao bi imati nesagledive posljedice. No, u danima kada nam međunarodni zvaničnici poručuju da smo odstupili sa političkog puta prema Evropi - koga briga ako se to desi i sa fudbalom?

Makar ćemo ići na Eurosong. A i tamo će nas predstavljati podobni, razumije se.

Portal Analitika