- Zbog toga što Crna Gora nema pravno regulisanu galensku proizvodnju, susreli smo se na početku pandemije sa problemima u snabdijevanju alkoholom i dezinfekcionim sredstvima. Smatramo da je neophodno urediti ovu oblast u saradnji sa resornim ministarstvom i Farmaceutskom komorom - ocijenio je predsjednik Odbora Petar Popović.
Farmaceutska komora je, prema riječima njene predsjednice Milanke Žugić, još prije nekoliko godina ukazala da nedostaje regulativa za ovaj značajan segment njihove djelatnosti.
- Nije regulisano pravljenje galenskih ljekova. Jedino je propisano da se ne smiju uvoziti niti izvoziti. Galenski lijek je prepoznat u Zakonu o ljekovima i Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, međutim potrebno je dodatno regulisati ovu oblast podzakonskim aktima.Radnu verziju pravilnika smo poslali Ministarstvu zdravlja u prošlom sazivu Vlade i ovaj pravilnik, između ostalog, definiše i četiri vrste laboratorija koje bi se bavile proizvodnjom galenskih ljekova - pojasnila je Žugić.
Predložila je da se u saradnji sa Koordinacionim odborom oformi nova radna grupa koja će u saradnji sa Ministarstvom zdravlja uraditikonačnu verziju pravilnika.
Olgica Knežević iz Fonda za zdravstveno osiguranje istakla je neophodnost da se donese nacionalna farmakopeja, odnosno lista magistralnih proizvoda iz koje treba da proistekne spisak galenskih ljekova.
Učešće u diskusiji uzele su i predstavnica Ministarstva zdravlja Nina Milović i Vesna Daković, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, koje su pojasnile proceduru izrade novog pravilnika.
Na sjednici je istaknuto da se farmaceutska industrija susreće sa brojnim izazovima, od kojih su najveći problem kontinuiranog snabdijevanja, sve duži spisak nedostajućih ljekova i nedovoljna brzina registracije paralelnih. Ukazano je da društvo nedovoljno prepoznaje značaj farmaceuta, što je potkrijepljeno činjenicom da nijesu bili među prioritetnim grupama za imunizaciju od COVID-19. Istaknuta je neophodnost edukacije svih segmenata društva o ljekovima, njihovoj pravilnoj upotrebi i suplementima. Čuli su se predlozi da je potrebno formirati rezerve ljekova, ali i da se ograniče marže na medikamente.
- Gotovi ljekovi su tri puta skuplji kod nas nego u regionu, a oni sa liste su u Crnoj Gori jefitiniji nego u okruženju - rekla je Knežević.
Na tržištu je, prema ocjeni članova Koordinacionog odbora, previše suplemenata, te da kada se radi njihova kontrola, deklaracije često nijesu usklađene sa odredbama Uredbe o informisanju potrošača.
- Pandemija COVID-19 je pokazala kvalitet odnosno nedostatke zdravstvenog sistema u svim zemljama Evrope. Tokom ove pandemije potrošene su „tone" antibiotika i suplemenata. Potrošili smo ljekova više nego Berlin i Frankfurt zajedno, a riječ je o ogromnim gradovima. Otvaranjem COVID centra na Starom Aerodroma, upotreba antibiotika je umanjena za 50 odsto - istakao je direktor Doma zdravlja Podgorica Danilo Jokić.
On je saglasan sa neophodnošću donošenja pravilnika i postavljanja odgovorajućih standarda u svim segmentima ove oblasti.
Koordinacioni odbor je podržao inicijativu da se u rad ovog tijela ukljuci predstavnik Udruženja doktora medicine privatne prakse Crne Gore. U ime ovog udruženja govorio je predsjednik dr Mladen Filipović, ukazujući da je cilj njihovog angažovanja u ovom Koordinacionom odboru bolja prepoznatljivost značaja privatnih zdravstvenih ustanova kojih je u Crnoj Gori više od 330. Konačnu odluku o ovom zahtjevu donijeće Upravni odbor Privredne komore.
