Najpoznatije zablude o muškom mozgu nastale su, sasvim sigurno, kao rezultat istraživanja grupa muškaraca starih između 18 i 22 godine, tačnije – ne baš zrelih. Međutim, pokazalo se da se muški mozak ponaša otpuno različito u zavisnosti od životnog doba, što samo po sebi pobija popularnu ideju o tome kako im je na pameti samo seks.
Od oka koje traži ženske obline do nagona da se skrasi i smiri, evo deset stvari koje treba da znate o muškoj populaciji ili – sami o sebi.
Emotivnost: Iako se žene uopšteno smatraju emotivnijim bićima, kod odojčadi taj epitet pripada muškom rodu, koji u tom dobu lakše i jače izražava osjećaje. Čak i odrasli muškarci imaju donekle jače emotivne reakcije, koje se prepoznavanjem odmah potiskuju i zamjenjuju „ledenim licem“. Postoje dvije pretpostavke zašto dolazi do toga: ponašanje naučeno u djetinjstvu, kada se uči potiskivanje osjećaja koji su „ženskasti“, i nasljeđe evolucije, koje ih kroz potiskivanje pretjerane reakcije, priprema za suočavanje sa prijetnjom.
Osjetljiviji na usamljenost: Osjećaj usamljenosti nije ograničen polom ili godinama, ali izgleda da su stariji muškarci posebno podložni toj vrsti muke. Manje se otvaraju prema drugima, naviknu se na samoću, dok oni koji žive u stabilnim vezama starost dočekaju zdraviji, mirniji i - duže žive.
Rješavanje problema: Da su muškarci manje osjetljivi na tuđe osjećaje ili patnju, takođe je rezultat pogrešne interpretacije. Nakon prve reakcije, mozak se odmah prebacuje u „riješi problem“ način rada i obavi svojevrsni „Google search“ cijelog mozga kako bi ponudio pomoć. Koncentracija se usmjerava na rješenje, a manje na iskazivanje solidarnosti ili saosjećanja.
Oko sokolovo: Povezan sa agresijom i neprijateljstvom, testosteron je ujedno i hormon seksualnog nagona. Muškarci ga imaju šest puta više od žena, što je dovoljno da praktično onesposobi dio mozga koji kontroliše impulsivno ponašanje. Zato muškarci ponekad izgledaju kao da su na „autopilotu“ i oko im bježi od jednih do drugih grudi.
Odbrana teritorije: U jedan od zadataka koji im je namijenila evolucija spada i odbrana teritorije, zato je i dio mozga koji upravlja tim poslom veći nego kod žena. Žene takođe pokazuju posesivnost, ali će muškarac biti mnogo spremniji na agresiju i preventivni napad.
Lanac naredbi: Nesređena hijerarhija kod muškaraca može izazvati pojačanu nervozu. Istraživanje pokazuje da organizovani lanac naredbi, poput onog u vojsci, smanjuje nivo testosterona i potiskuje agresiju.
Sazrijevanje s vremenom: Tokom razvoja vrste, muškarci su se za status i ženu nadmetali u mlađem dobu, dok su zajedništvo i saradnju njegovali kao stariji. Nadmudrivanja i uspostavljanje statusa počinje već oko 6. godine. Psihološke studije su pokazale da prirodan pad nivoa testosterona s godinama dovodi do želje za boljim odnosima s drugima i pomaganjem zajednici, a povećava se i sposobnost timskog rada.
Očinstvo: Muški mozak tokom iščekivanja rođenja djeteta postaje izuzetno spreman za saradnju. Dolazi do hormonskih promjena: raste nivo prolaktina, pada nivo testosterona - što vrlo vjerovatno podstiče na zaštitničko ponašanje. Jedan od okidača za takve promjene mogli bi biti i feromoni trudne žene, što je naročito zanimljivo s obzirom na to da muški feromoni u ženskom mozgu bude neurone „dobre majke“, čak i prije same trudnoće.
Igra s djecom: Posmatranje razvoja djece ukazuje na to da specifičan način na koji se očevi igraju s njima - više igre i spontanosti - priprema djecu za grubu realnost, podiže im samopouzdanje i pomaže pri učenju. Takođe, očevi koji brinu o djeci i provode sa njima dovoljnu količinu vremena, mogu djelovati kao preventiva seksualno neodgovornom ponašanju. U životinjskom carstvu ljudska djeca su među najzahtjevnijima za odrastanje, a brižni otac svojim učešćem i trudom povećava šansu da njegova djeca, odnosno geni, prežive.
Vječiti zavodnici: Ustaljeno mišljenje da je muškarcu najveća želja da jednostavno nastavi da zavodi i oplođuje žene zauvijek, dok one žele da se skrase, možda je jedna od najvećih zabluda. Krivac je, ponovno, način na koji su istraživanja sprovođena - nezreli tinejdžeri ili studenti sa previše testosterona i premalo novca u džepovima. Nevjera se najčešće javlja prije 30. godine, a u razdoblju nakon toga obično se okrenu prehranjivanju i zaštiti porodice. Naravno, vjernost nekima pada teže nego drugima, a tih drugih, bez „gena za promiskuitet“, ima oko 60 odsto.
(Preuzeto sa: T Portal)
