Više od 3.000 požara koji su tokom prošle godine opustošili Crnu Goru ostavili su višemilionske posljedice po imovinu građana i privrede, a u državnoj kasi trenutno nema dovoljno novca da isplati ni zakonom predviđene naknade za sanaciju. Ukupna procijenjena šteta nastala tokom 2025. godine dostigla je cifru od oko 3,5 miliona eura, pri čemu one izazvane vatrenom stihijom čine čak 90 odsto ukupno procijenjenih, piše Pobjeda.
Da je situacija bila alarmantna, svjedoče i podaci Ministarstva unutrašnjih poslova – Direktorata za zaštitu i spašavanje: samo u jeku ljetnje sezone, od 15. juna do 15. septembra, evidentirano je 870 šumskih požara i požara na otvorenom prostoru. Tokom cijele godine širom države zabilježeno je ukupno 3.136 takvih intervencija.
Podaci su navedeni u Informaciji o realizaciji odluka Komisije za procjenu šteta od elementarnih nepogoda donesenih u prvoj polovini 2026. godine, koju je juče usvojila Vlada.
Simbolična podrška
Državna pomoć za imovinu građana oštećenu u elementarnim nepogodama, prema propisima, iznosi do 10 odsto procijenjene štete. Komisija je za predmete u kojima je nedvosmisleno dokazano da su građani pretrpjeli štetu od udara grada, poplava, požara ili druge nesreće većih razmjera (poput uginuća stoke i stradanja pčelinjih društava) odobravala sredstva za djelimičnu sanaciju.
“Tokom 2025. godine doneseno je ukupno 825 takvih odluka, od čega je realizovano 723. Zbog nedostatka sredstava, nijesu isplaćena sredstva po osnovu 102 odluke koje su u decembru dostavljene Ministarstvu finansija”, piše u izvještaju uz napomenu da je Komisija 2025. godine na raspolaganju imala 400.000 eura.
Ogroman pritisak na nadležne organe uslijedio je od oktobra prošle godine do marta ove, kada je Komisiji pristigao ogroman broj zahtjeva. Najviše iz glavnog grada, ali i iz Danilovgrada, Šavnika, Pljevalja, Rožaja, Bijelog Polja, Budve, Bara i Nikšića.
Situacija se zakomplikovala u prvoj polovini ove godine. Do maja 2026. godine donesene su nove odluke po zahtjevima građana za štete iz prethodne godine, ali nijesu isplaćene.
U izvještaju se pojašnjava pravna praznina u kojoj su se ti predmeti našli.
“Te odluke donesene su prije nego što su se stekli svi normativni i institucionalni uslovi za postupanje u skladu sa novim rješenjima utvrđenim Zakonom o obnovi nakon nepogode. Iako je Zakon stupio na snagu 17. januara 2026. godine, u vrijeme donošenja odluka još nijesu bili na snazi svi podzakonski akti neophodni za njegovu potpunu primjenu”, ističe se u dokumentu, uz napomenu da su Uredba o listi nepogoda i Uredba o jedinstvenoj metodologiji stupile na snagu tek u julu 2026. godine.
Zbog toga se isplata tih naknada tretira kao završavanje starih obaveza, a ne kao primjena novog zakonskog okvira.
Budžetska rezerva
Vlada je 12. marta 2026. godine intervenisala sa dodatnih 200.000 eura iz tekuće budžetske rezerve za isplatu po osnovu naknade štete. Od toga je u ovoj godini pokriveno 90 ranijih odluka i isplaćeno ukupno 68.807 eura, čime je na računu Komisije ostalo 131.192 eura.
S obzirom na to da je taj iznos nedovoljan za sve pristigle obaveze, iz Vlade poručuju da će Komisija isplatu odobrenih naknada vršiti sukcesivno, prema hronološkom redosljedu prijema zahtjeva, odnosno redosljedu pod kojim su zahtjevi evidentirani kod Komisije.
“Na taj način obezbijediće se ujednačeno i transparentno postupanje prema svim podnosiocima”, navodi se u usvojenoj informaciji.
Naknadu traže i „Naše voće“, „Stožer-F“ i „Agris“
Od ukupno 3,5 miliona eura štete, na zahtjeve fizičkih lica otpada oko 2,5 miliona.
Tokom 2024. i 2025. godine Komisija je primila tri zahtjeva pravnih lica, ali ih, kako se navodi u dokumentu, zbog ograničenih finansijskih sredstava uopšte nije razmatrala. Tako je kompanija „Naše voće“ iz Nikšića prijavila štetu od mraza na zasadu jabuke u iznosu do 700.000 eura, bjelopoljski „Stožer-F DOO“ pretrpio je štetu od požara tešku 445.000 eura, dok je najveći pojedinačni zahtjev stigao sa Primorja - „Agris DOO“ iz Ulcinja procijenio je štetu na zasadu jabuke na čak 877.469 eura.
