– Najkraće rečeno, ono što mi već imamo uspostavljeno u EU, imali biste i vi uspostavljeno na području regiona na taj način se pripremajući za buduće članstvo – rekao je Varhelji.
Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija su prošle jeseni predstavile inicijativu za takozvani „mini Šengen“. Taj inicijativa do danas nije detaljno objašnjena ali je, prema riječima lidera ove tri zemlje, njen cilj da se „olabave“ granice u svakom smislu, da se stvori jedinstveno tržište radne snage, kao i da se zemlje, bez ikakve zadrške i prepreka, pomažu u slučaju elementarnih nepogoda. U moru od 70 regionalnih inicijativa međunarodna zajednica je na ovu gotovo zaboravila, ali je početkom septembra neočekivano ušla u Vašingtonski sporazum iz Bijele kuće. Sada je i Brisel rehabilituje kao ideju koja može pomoći regionu da se pripremi za EU integraciju.
Međutim, postavlja se pitanje kako će funkcionisati ova inicijativa s obzirom da Srbija ne priznaje Kosovo, BiH, takođe, a Sjeverna Makedonija ima ozbiljne etničke sporove sa Bugarskom. Kako će ovi kompleksni problemi biti pevaziđeni novom regionalnom inicijativom. Posebno je problematično to što će u ovom društvu Crna Gora, koja je od ostalih daleko odmakla u odnosu na integracije i sad bi trebalo da se prilagođava zemljama koje nijesu ni otpočele pregovore.
Kosovski analitičar Škeljzen Maljići smatra da je ideja zapadno-balkanskog Šengena dobra i korisna, ali je treba dobro promisliti i pripremiti, analizirajući svestrano njegove dobre i loše strane i uvažavajući vitalne interese svih šest zemalja članica, kako se niti jedna od njih ne bi osjećala ili i realno bila neravnopravna ili ugrožena.
– Model koji pominje komesar Varhelji svakako je primamljiva olakšica u dva smisla: prvo, države Zapadnog Balkana žele integraciju u EU, kao što i EU sa svoje strane prihvata njihovu želju ali, nažalost, ne odmah već poslije deset i više godina - dvije strane bi se mogle dogovoriti da se taj vakuum od deset i više godina ispuni instaliranjem EU modela na ovom području. Želite li da budete u članstvu EU, dajte izgradite međusobne odnose prema gotovom modelu. Tako ćemo na djelu pokazati da smo spremi za punopravno članstvo u EU. Međutim, kao drugo, jasno je da Zapadni Balkan ne može odmah da imitira odnose EU. Oni su stvarani decenijama i imaju veoma kompleksnu arhitekturu, koju mi ne možemo, kao takvu, sklepati bez određene postupnosti u konstrukciji i implementaciji četiri slobode koje su temelj EU. U model koji treba da imitiramo mora se uključiti kreativno čitanje i učenje lekcija iz samih procesa kako su stvarane u EU. Naročito Beneluks, kao regionalne političko-ekonomske unije Belgije, Luksemburga i Holandije, koja je postojala i prije EU i zatim postala njen dio, zadržavši i obogaćujući sve do danas razne oblike saradnje ne samo između tri države, već i šire… Naš region je od 2005. godine imao sporazum CEFTA koji reguliše trgovinske odnose ovdje i nešto šire, dok je nova inicijativa nazvana Balkanski Šengen (ime koje vjerovatno treba promijeniti) zamišljena kao svestraniji instrument saradnje kakav postoji u Evropskoj uniji – kaže Maljići.
Škeljzen Maljići
Na pitanje što je poenta CEFTA-e, ukoliko bi zaživio „mini Šengen“, Maljići kaže da bi CEFTA mogla da postane strukturalni dio nove regionalne ekonomsko-političke interesne unije.
– Problem sa „mini Šengenom“ jeste što je on lansiran na pogrešan način i sa relativno kvarnim namjerama ili su one kao takve perceptirane – zato što je ulogu glavnog promotera preuzeo Aleksandar Vučić, kada je sazvao krnji osnivački skup u Novom Sadu na koji je pozvao Albaniju i Sjevernu Makedoniju, u trenutku kada je Tirani i Skoplju bila potrebna pomoć za otvaranje pristupnih razgovora sa Briselom o učlanjenju u EU. Kasnije su pozivani i Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Kosovo, ali su ove zemlje s pravom izrazile jake rezerve, jer su smatrale da se iz Beograda protežira ideja o novoj regionalnoj hegemoniji Srbije, u saradnji sa Edijem Ramom, koji je nešto drugačije shvatao „Balkanski Šengen“, ali je optuživan da želi hegemoniju nad albanskom populacijom u regionu, zato što nije uopšte konsultovao Kosovo kada je išao u Novi Sad, i zatim u Ohrid i Tiranu, gdje su propagirali „mini Šengen“ i na treći skup, kada su uspjeli da privole dolazak Mila Đukanovića, ali samo u konsultativnom smislu, ne kao nekog ko prihvata inicijalno ne mnogo jasnu formulu regionalne unije. Da je stvar ostala samo kod ove Vučićeve inicijative, ona bi mogla biti otpisana kao propala. Međutim, neočekivano je ušla u čudni Vašingtonski sporazum iz Bijele kuće, a sada i EU rehabilitira projekat kao ideju koja može pomoći region da se pripremi za veliku, EU integraciju. Glavni protivnici ideje na Kosovu već su promijenili mišljenje o „Balkanskom Šengenu“ ako ovaj projekat podrazumijeva punopravno članstvo Kosova kao države čiju će nezavisnost priznati i Srbija i Bosna i Hercegovina. U to treba da se ubijede svi i da stvar bude pogurana iz Brisela i Vašingtona - kaže Maljići.
Na pitanje da li je „mini Šengen“ ipak realan u balkanskim uslovima, imajući u vidu da većina susjeda ima neriješena granična pitanja, Maljići kaže da ne zna.
– Naročito kada imam u vidu ponašanje zvaničnog Beograda koji svojim ambivalentnim ambicijama i postupcima širi strah da nije odustao od uspostavljanja novog oblika srpske hegemonije budući da u regionu „Balkanskog Šengena“ skoro polovinu stanovništva čine Srbi. I to Srbi koji su i dalje u većini zaluđeni velikosrpskim idejama, koje stalno napumpavaju mediji pod Vučićevom kontrolom. Vučić je na posljednjim izborima ojačao toliko da može donositi istorijske odluke o priznanju Kosova i napuštanju dualističke politike „i sa Zapadom i sa Rusijom“, ali je sigurno jako frustriran što više neće moći sjedjeti na dvije stolice. „Mali Šengen“ je možda za njega šansa da, ako ga dobro shvati i napusti velikosrpske ambicije, uvede sve Srbe u ,,evropski Eldorado“, gdje u principu vladaju druga pravila od onih na koje je navikao. Znate možda onu srpsku bajku o tamnom vilajetu, u kojemu jedan nesrećnik pada u Had, tamni vilajet, i tražeći izlaz gazi po nekakvom kamenju, i onda čuje glas koji mu kaže: „Ako uzmeš od ovog kamenja kajaćeš se, ako ne uzmeš opet ćeš se kajati!“ Za svaki slučaj, nesrećnik je uzeo nekoliko kamenčića. Kad je izašao na vidjelo, otkrio je da su kamenčiči zapravo bili dijamanti. Pouka je da Vučić ne može prevarno tipovati na malo demokratije i slobode. Ako se bude kolebao, neće dobiti ni jaku ni bogatu Srbiju, ali će cio region povuči u neizvjesnost tamnog vilajeta – kaže Maljići.
Hrvatski analitičar Davor Đenero kaže da ne vjeruje u ovu inicijativu jer joj nije cilj približavanje nego udaljavanje od EU.
,,Mini Šengen“, podsjeća on, je ideja koja je lansirana nakon što se Sergej Lavrov u Beogradu založio da, umjesto proširenja NATO saveza, na Zapadnom Balkanu bude formirana zona četiri neutralne države, pod vođstvom Srbije (BiH, Makedonija, Crna Gora).
– U međuvremenu su Crna Gora i Makedonija, a i Albanija, postale članicama NATO saveza. Koncept četiri neutralne države trebao je poslužiti tome da se stvori zona nestabilnosti, unutar koje bi ruski uticaj mogao nastaviti nesmetano „operirati“, a na njega se veže i projekat „mini Šengena“, koji bi Srbiji kao najvećoj ekonomiji u regiji trebao osigurati i privrednu hegemoniju. Radi se o konceptu koji se zasniva na odustajanju od EU, jer stvaranje male zatvorene carinske unije nespojivo je s članstvom u EU. Izgradnja komplikovanih mehanizama carinske unije smislena je samo na duži period, što znači da oni koji zagovaraju takvu uniju ujedno najavljuju odustajanje od evropskih ambicija – podsjeća Đenero.
Davor Đenero
Ističe da Srbija na ovaj način želi osigurati hegemoniju i odriče se ideje EU članstva, Albanija može afirmisati svoj geopolitički položaj na Jadranu, a otvara joj se i mogućnost ukidanja granice prema Kosovu (tačnije onom dijelu Kosova koji je pod kontrolom vlasti u Prištini).
– Članstvo Kosova u „mini Šengenu“ u interesu je Srbije, jer se tako zaobilazno ukida granica između Srbije i sjevera Kosova. Druge članice asocijacije ne dobijaju bogzna što, osim što svoje privrede dovode u teži položaj, zbog konkurencije Srbije i zatvaranja prema drugim ekonomijama, onima izvan zone. Time se ne povećava, nego smanjuje konkurentnost ekonomija Crne Gore i Makedonije, ali se ne stvaraju niti uslovi kompetitivnog slobodnog tržišta, nego zatvoreno tržište s privilegovanom pozicijom Srbije. Crna Gora u takvoj kombinaciji gubi i značenje pomorske fasade za ovo tržište, jer se gradi infrastruktura da bi Drač preuzeo funkciju ulazne luke ove zone zemalja. Crnu Goru „mini Šengen“ usporava na putu prema EU, smanjuje joj geopolitičku težinu, smanjuje ponudu i konkurentnost na tržištu i djeluje nepodsticajno za razvoj domaće ekonomije - zaključuje Đenero.
Lukovac: Crnoj Gori treba napredniji model
Predsjednik Savjeta Igmanske inicijative i bivši ministar vanjskih poslova Crne Gore Branko Lukovac kaže da u ovoj organizaciji ne mogu biti protiv bilo kog prijedloga za regionalnu saradnju.
– Zbog situacije u regionu svaka saradnja je bolja od zaoštravanja odnosa. Igmanska inicijativa podržava regionalnu saradnju sa ciljem ubrzanja ulazaka u EU, ali Crna Gora mora da ide ka modelu saradnje koji je mnogo napredniji od onoga što se danas predlaže sa „mini Šengenom“ – poručuje Lukovac.
