Ove godine, radom Vlade zadovoljno je svega 22,7 odsto građana, saopštili su oni, navodeći kako je istraživanje sprovedeno od 18. do 26. juna.
“Regresivan trend zadovoljstva učinkom rada Vlade je nastavljen i od 2007. godine prvi put bilježimo istorijski minimum zadovoljstva učinkom Vlade odnosno svaki četvrti građanin Crne Gore je veoma ili uglavnom zadovoljan. Komparativno, može se reći da je skoro duplo manje građana zadovoljno u 2021. (22,7%) nego u 2011. godini (44,1%), kada je izmjereno najveće zadovoljstvom učinkom Vlade”, navode iz CEDEM-a.
Na početku analize ocijenjeno je i kako se suštinske promjene, uprkos prošlogodišnjoj promjeni vlasti, ne dešavaju kako se očekivalo
"Uprkos dugo očekivanoj promjeni u političkom životu Crne Gore, nakon 30 godina vlasti dominantno jedne političke partije, suštinske promjene se i dalje se ne događaju poželjnom brzinom i očekivanim rezultatima", saopštili su iz CEDEM-a.
Kada su u pitanju oblasti rada Vlade, ispitanici, njih 39,3 odsto, najviše su zadovoljni suzbijanjem pandemije koronavirusa.
Politika balansa Demokrata sve vidljivija, DPS na 31 odsto podrške
Kada je riječ o političkim partijama, Demokratska partija socijalista - kako je navedeno u analizi - nastavlja sa regresivnim trendom podrške biračkog tijela (31 odsto), a slijede Demokratski front (18,7 odsto) i Demokrate (18,4 procenta).
"Od dolaska na vlast Demokrate još vidljivije vode politiku balansa što izaziva podršku kod prosječnog glasača, zbog čega bi ovu partiju podržalo 18,4 % crnogorskog biračkog tijela, dok bi URA zabilježila gotovo jednak rezultat (6,4%) sa poslednjih parlamentarnih izbora što ukazuje da od stupanja na vlast nijesu pridobili značajniju podršku biračkog tijela. Dok Demokratski front, iako dio parlamentarne većine, najčešće vodi predizbornu i antirežimsku retoriku, DPS djelimično i dalje nastavlja sa državotvornog politikom i insistiranju na pitanju zaštite crnogorskog identiteta bez većih promjena unutar partije. Za razliku od DPS-a koji nastavlja sa regresivnim trendom podrške biračkog tijela (31 %), Demokratski front na krilima pobjede na parlamentarnim izborima 2020. nastavlja da ostvaruje podršku kod građanstva (18,7 %). Partije manjina se nalaze na jednakom nivou podrške poput one ostvarene na parlamentarnim izborima, dok građanske partije poput SDCG i SDP nastavljaju sa blagim trendom pada nakon parlamentarnih izbora i to 3,4 % odnosno 3 odsto", stoji u analizi.
Većina građana (56,6%) smatra da je veći uticaj države Srbije na Vladu Crne Gore nego što je bio prije smjene vlasti.
U dokumentu je ukazano i kako je potrebno zaključiti priču o državnom statusu Crne Gore.
"Većinski dio vladajuće koalicije je velikosrpski orijentisan i svakodnevna retorika je vrlo indikativna kada se govori o državnom statusu Crne Gore. S toga, potrebno je zaključiti takvu retoriku imajući u vidu da je preko 70,6 % građana stava da je Crna Gora nezavisna država i da to više ne treba biti pitanje o kojem se govori u javnosti."
Dominantno mišljenje o jačanju uticaja SPC i Srbije
Većina ispitanika smatra i da je uticaj Srbije na dešavanja u Crnoj Gori veći nego prije smjene vlasti.
"Sljedstveno uticaju SPC, neminovan je uticaj i države Srbije koji se ključno ogleda na dva nivoa zbog čega većina građana (56,6%) smatra da je veći uticaj države Srbije nego što je bio prije smjene vlasti na Vladu Crne Gore. Prvi nivo je uticaj na predstavnike nove parlamentarne većine, konkretno poslanicima DF-a, o unutrašnjim pitanjima i odlukama Crne Gore poput pitanja Rezolucije o Srebrenici, slanju vojnika na Kosovo u okviru NATO alijanse i slično. Drugi nivo se ogleda kroz uticaj na nedavno održane lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom i težnju vlasti Srbije da putem različitih mehanizama utiče na izborni proces i rezultat", ocijenjeno je u analizi CEDEM-a.
Oni navode i da građani dominantno misle kako je uticaj Srpske pravoslavne crkve na Vladu pretjerano velik ili snažniji nego prije promjene vlasti.
"Za navedeno postoji niz faktora koji stvaraju dodatni prostor za vidljivost uticaja SPC na Vladu i odluke koje donosi i to - imenovanje crkvi bliskih predstavnika Vlade Crne Gore, netransparetnost Vlade kada je u pitanju Temeljni ugovor sa SPC; kršenje epidemioloških mjera u jeku pandemije bez posledica po sveštenstvo; izmjenama Zakona o slobodi vjeroispovjesti kao odgovor na podršku u toku parlamentarnih izbora 2020. godine."
Za Krivokapićevu partiju glasalo bi 4,9 odsto ispitanika
Kada bi premijer Zdravko Krivokapić formirao političku partiju, za nju bi - prema rezultatima tog istraživanja - sigurno ili vjerovatno glasalo 4,9 odsto građana.
"Imajući u vidu bojkot Parlamenta od strane najveće partije opozicije i DF-a, neophodno je pronaći rješenje koje će stabilizovati političke prilike u zemlji poput rekonstrukciji vlasti sa različitim spektrom opcija same rekonstrukcije ili o prijevremenim parlamentarnim izborima. Dodatno, status quo u području pravosuđa se nastavlja i nakon smjene vlasti, a napredak je težak ili neizvjestan bez dvotrećinske ili tropetinske većine u Parlamentu. Nedostatak dijaloga i političke volje je očigledan i kod ovog pitanja zbog čega suštinske promjene izostaju i sa novom vlašću, uprkos očekivanja pomjeranja sa mrtve tačke. Tako, oko 70 % pristalica bivše vlasti misle da vanredne izbore treba raspisati što prije, dok, nasuprot njih, pristalice trenutne vlasti misle da bi ih trebalo održati u redovnom termin", stoji u analizi.
Ključni prioritet da bude bolji standard, a ne nacionalna pitanja
Da među Vladinim prioritetima treba da budu nacionalna pitanja, rješavanje međunacionalnih odnosa, odnosno crnogorsko / srpsko pitanje, smatra tek 4,9 procenata ispitanika.
"Predstavnici bivše i sadašnje vlasti, kao i mediji, svoju pažnju najviše usmjeravaju ka uspostavljanju stabilnih međunacionalnih odnosa i rješavanju crnogorskog/srpskog nacionalnog pitanja u Crnoj Gori. Nasuprot tome, svega 4,9% građana smatra da su to prioriteti kojima se trebaju baviti predstavnici Vlade. Pandemija COVID-19 je dodatno demaskirala crnogorsku ekonomiju i pružila još jedan dokaz na neophodnost diversifikacije usljed prevelike zavisnosti crnogorske ekonomije od turizma. S tim u vezi, 54,9 % građana smatra da Vladin ključni prioritet u unutrašnjoj politici mora biti borba za bolji životni standard i nova radna mjesta, a jednako mora biti posvećena borbi protiv kriminala i korupcije", navode iz CEDEM-a.
Na popisu stanovništva bi se 90 odsto građana izjasnilo identično kao i prošlog puta.
Pandemija COVID-19 je, kako je naglašeno u analizi, dodatno demaskirala crnogorsku ekonomiju i pružila još jedan dokaz na neophodnost diversifikacije usljed prevelike zavisnosti crnogorske ekonomije od turizma.
"S tim u vezi, 54,9 % građana smatra da Vladin ključni prioritet u unutrašnjoj politici mora biti borba za bolji životni standard i nova radna mjesta, a jednako mora biti posvećena borbi protiv kriminala i korupcije", saopšteno je u pomenutom dokumentu.
Članstvo u EU 2024. godine ne djeluje realno
U analizi je i ocjena kako očekivanja nove vlasti da će Crna Gora 2024. godine postati članica Evropske unije - ne djeluju realno.
"Zasigurno volja nekoliko pojedinaca ne čini volju trenutne ukupne vlasti. Ovo prepoznaju i sami građani, s obzirom da 21,4 % građana smatra da će istim intenzitetom trenutna Vlada nastaviti pregovarački proces, dok 26,4 % građanin da će se pregovarački proces znatno usporiti. Uglavnom, građani i dalje posmatraju EU kao ideal vrijednosti i životnog standarda, bez obzira da li se radi o pristalicama nove ili bivše vlasti zbog čega 70 % građana podržava učlanjenje Crne Gore u EU dostigla. Neophodno je ukazati da su pristalice nove vlasti najčešće vezivali evropski put sa DPS-om, ali nakon obezbjeđivanja stalne podrške EU i njenih zvaničnika novoj Vladi, isti su pružili dodatnu podršku ovom procesu zbog čega je procenat onih građana koji podržavaju članstvo Crne Gore u EU povećan za oko 16 odsto u odnosu na avgust 2020. godine.. Iako se od strane pristalica i predstavnika nove vlasti NATO alijansa posmatra kao vojna sila koja je izvršila vojnu intervenciju, nova politička konstelacija i jačanje saradnje unutar NATO alijanse uticali su na modifikovanje stava kada je u pitanju naše članstvo u ovoj alijansi. S tim u vezi, bilježi se povećanje broja onih građana koji podržavaju članstvo Crne Gore u ovom savezu, (44,7 %)ali se smanjuju i broj onih koji se protive ovom članstvu (34,5 %)", istaknuto je u analizi.
Na popisu stanovništva bi se 90 odsto građana izjasnilo identično kao i prošlog puta.
"Popis stanovništva predstavlja jedno od ključnih pitanja predstavnika nove parlamentarne većine u stalnoj namjeri da se broj Srba poveća u Crnoj Gori. Ipak, preko 90 % građana će se jednako nacionalno izjasniti na predstojećem popisu, kao i 2011. godine, a svaki drugi građanin smatra da se popis treba održati ove godine, što znači da se ne mogu očekivati bilo kakve drastične izmjene kada je u pitanju nacionalna struktura stanovništva u Crnoj Gori."
Iz Analitičkog tima CEDEM-a mišljenja su kako društveni trenutak, nakon trodecenijske vladavine DPS-a, zahtijeva strukturalne kvalitativne promjene, zbog čega su očekivanja javnosti usmjerena ka depolitizaciji institucija sistema, jasnim reformama i održivim rješenjima. To, smatraju oni, treba da rezultira efikasnim političkim i društvenim sistemom u interesu građana, nasuprot povlađivanju partijskim i ličnim interesima, što je i dovelo do zarobljenog i nefunkcionlog sistema sa slabim ili nepostojećim sistemom odgovornosti.
Ni mediji ne doprinose poboljšanju
Umjesto da doprinese reformskim procesima koji vode ka usvajanju evropskih standarda i vrijednosti, mediji - kako naglašavaju iz te organizacije - sve više zauzimaju sopstveni prostor zalažući se za stavove i mišljenja određenih političkih subjekata i njihovih predstavnika, izostavljajući objektivnost i nezavisnost prilikom medijskog izvještavanja.
“Tim prije i ne čudi dodatna polarizacija medijskog scene i okruženja koji ima izuzetno visok stepen uticaja na formiranje mišljenja i odluke javnog mnjenja Crne Gore. Činjenica je da građani u Crnoj Gori nemaju dostupan medij koji ih informiše nepristrasno i nezavisno, dodatno podstiče polarizaciju crnogorskog društva, a medijska scena je standardizovala i normirala pristrasnu političku konotaciju pri svom izvještavanju. Posebno je neprihvatljivo za javni servis koji se finansira iz budžetskih sredstava. Uprkos činjenici da je izbor novog Savjeta RTCG pratio najtransparentniji proces do samog imenovanja, ne mogu se očekivati značajne promjene kada je u pitanju nepristrasno odlučivanje, jer postoje ozbiljne sumnje da Savjet RTCG rezultat neformalnog lobiranje kod stranaka nove parlamentarne većine, što je bila i odlika prethodnog režima”,zaključuju oni.
