Oni su prisustvovali misi na ostrvu Gospe od Milosti, gdje su se sreli i sa predsjednikom opštine Željkom Komnenovićem i potpredsjednikom Jovanom Brinićem. Božinović je za Radio Tivat kazao da u Tivat dolazi redovno svake godine.
„Ja sam tu jednom godišnje sigurno, a prošli put sam bio na Dan Svetog Tripuna. Obično odem u Kotor, a onda svratim u Tivat. Ne samo Tivat, nego se i cijela Boka izgradila. Ima tu lijepih građevinskih pomaka, a sa druge strane vidite da je trend i u Evropi i u svijetu sve više protiv betonizacije, jer ono što ostaje, treba ostat prirodna ljepota, okolina, koje treba sačuvati. Treba naći balans i ja se nadam da će ga se naći i ovdje“, kazao je on.
Kako vidite odnose Crne Gore i Hrvatske i kako komentarišete situaciju vezanu za Školski brod Jadran?
BOŽINOVIĆ: To je faza u našim odnosima, u kojoj se ja nadam da će se otvorena pitanja, koja su tu već godinama, riješiti. Postoji sada i veći nivo motivacije, kako je bilo i u našem slučaju. Neke stvari u odnosima sa susjedima koji su već bili u Evropskoj uniji smo morali rješavat, a što se hrvatske pozicije tiče, naravno da bismo voljeli da Crna Gora ispuni sve uslove i da postane članica Evropske unije. Tu postoje međudržavni kontakti, povjerenstva koja vode ministarstva vanjskih poslova, pa se nadam da će se tu naći rješenje, kojim svi mogu bit zadovoljni.
Da li u razgovorima Crne Gore i Hrvatske postoji neki plan ili program, možda vezan za evropske fondove, na osnovu koga bi hrvatska zajednica mogla da očekuje podršku u cilju očuvanja kulturnog nasljeđa?
BOŽINOVIĆ: To je nešto čega smo i te kako svjesni. Kada pogledamo ovo svetište, a poslije podne ćemo biti i na Gospi od Škrpjela, pa stari grad Kotor, praktično takvo hrišćansko nasljeđe katoličko je nešto čega ima malo, ne samo nao vim prostorima, već i šire. Mi pomažemo koliko je Hrvatska vlada u mogućnosti. To je i dio kulturne politike Crne Gore, koja će sigurno vremenom sve više uviđati koliko je zapravo Boka Kotorska nasljeđe kulturno, ali i zajednica koja je ovdje autohtona, kad govorim o Hrvatima, zapravo legitimacija modernoj crnogorskoj državi i sjutra, nadamo se, članici Evropske unije.
