Protokol su, na konferenciji “Kako unaprijediti bezbjednost medijskih radnika”, potpisali vrhovni državni tužilac Milorad Marković, ministarka kulture i medija Tamara Vujović, ministar pravde Bojan Božović, državna sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova Dragana Kažanegra Stanišić i predsjednik SMCG Radomir Kračković.
Taj dokument su potpisali i Tinka Đuranović iz Portala Analitika, Marija Tomašević iz Radio Televizije Crne Gore, Marijana Bojanić iz Vijesti, Milena Perović iz nedjeljnika Monitor i Vladimir Utješinović iz Udruženja lokalnih javnih emitera.
Lista potpisnika iz redova medija nije konačna i SMCG, kako su poručili na konferenciji koju su organizovali, otvoren je za sve medijske kuće koje žele da doprinesu radu i jačanju Mehanizma.
Dokument je, kako je saopšteno na konferenciji, potpisan sa ciljem osnivanja mehanizma za bezbjednost novinara koji će koordinirati svim aktivnostima zaštite i biti zadužen za pravovremeno reagovanje u slučaju incidenata i napada na novinare i medije.
Kračković je naveo da bi osnivanje mehanizma, između ostalog, pokazalo posvećenost Crne Gore evropskom putu i možda pomoglo ispunjavanju određenih završnih mjerila u poglavljima.
On je rekao da formiranje mehanizma ne znači da se preuzimaju nadležnosti drugih institucija.
„Policija i tužilaštvo će nastaviti da rade što i do sada, ali na ovaj način bismo zaokružili taj sistem i omogućili brzu reakciju na svaki slučaj napada na novinare, uz obezbjeđivanje telefonske linije koja bi funkcionisala 24 sata za prijavu takvih napada, ali i direktnih kontakt tački u policiji i tužilaštvu“, naveo je Kračković.
On je dodao da bi kroz taj mehanizam obezbijedili pravnu i psihološku pomoć napadnutim novinarima.
„Mehanizam bi sačinjavao izvještaje o ovoj problematici, odnosno o broju napada i stanju istraga i pomogao bi u uspostavljanju smjernica kada medijski radnici izvještavaju sa rizičnih događaja“, kazao je Kračković.
On je dodao da bi, takođe, bile predviđene i obuke za policijske i pravosudne službenike s ciljem da se poboljša postupanje u slučajevima napada.
Kračković je rekao da je, prema podacima SMCG, u prvih devet mjeseci ove godine registrovano 20 slučajeva napada, incidenta i pritisaka na novinara.
„Od toga je jedna prijetnja smrću, pet prijetnji po život i fizičku bezbjednost novinara, sedam ostalih prijetnji, među kojima su i verbalne i prijetnje preko društvenih mreža, tri su slučaja neosnovanog sudskog i administrativnog uzemiravanja, kao i najteži fizički napad na fotoreportere i novinare Pobjede i Vijesti u augustu u Beranama“, naveo je Kračković.
On je rekao da su zabilježili i nekoliko slučajeva verbalnih targetiranja medija od pojedinih političara i institucija.
„Vjerujemo da inicijativa za uspostavljanje mehanizma može pomoći da se ovo stanje poboljiša. Veoma je važno što smo dobili ovako široku podršku i državnih institucija i predstavnika međunarodne zajednice“, kazao je Kračković.
On je dodao da se nadaju da će i mediji u narednom periodu prepoznati značaj inicijative.
Zamjenik šefa Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Rikardo Seri poručio je da novinari imaju važnu ulogu u svakom demokratskom društvu.
„Važno je da građani imaju garanciju da će imati pristup preciznim, tačnim informacijama i da novinari budu zaštićeni od bilo kojeg oblika nasilja. Za nasilje nad novinarima nema mjesta u demokratskom društvu“, kazao je Seri.
Prema njegovim riječima, sve države i vlade treba da se pridržavaju principa nulte tolerancije kada su u pitanju napadi i prijetnje novinarima.
„Ubrzo, 4. novembra naš izvještaj biće objavljen i daće sveukupnu procjenu situacije u svim oblastima, uključuju ovu. Što se tiče nasilja nad novinarima, u posljednje vrijeme smo vidjeli da su vlasti promptnije nego u prošlosti odgovarale na slučajeve nasilja“, naveo je Seri.
On je kazao da pozdravljaju napore da se unaprijedi bezbjednost medija kroz novi mehanizam.
Šef Misije OEBS-a u Crnoj Gori Jan Haukas istakao je da je uspostavljanje Nacionalnog mehanizma za zaštitu novinara ključni momentat koji pokazuje posvećenost crnogorskih institucija, medijskih profesionalaca i međunarodnih partnera jačanju medijskih sloboda i osiguravanju toga da novinari mogu raditi bezbjedno i nezavisno.
On je dodao da su, nažalost, crnogorski novinari i dalje izloženi brojnim incidentima.
„Fizički napad na novinarku Anu Raičković, onlajn kampanja koja targetira Draganu Šćepanović i skori napad i prijetnje fotoreporterima Borisu Pejoviću i Stevu Vasiljeviću podsjećaju na rizike sa kojima se mnogi medijski profesionalnci u kontinuitetu suočavaju samo zato što rade svoj posao“, rekao je Haukas.
Kako je naveo, ti i drugi incidenti naglašavaju hitnost potrebe uspostavljanja koordinisanog nacionalnog mehanizma koji će osigurati zaštitu novinara i odgovornost počinilaca.
Prema riječima Haukasa, takav mehanizam zahtijeva snažnu koordinaciju i saradnju između medija, njihovih vlasnika, novinara, urednika, policije i tužilaštva.
„To treba da bude snažan institucionalni odgovor na prijetnje i napade na novinare i da pruži neophodnu podršku žrtvama nasilja“, naveo je Haukas.
On je kazao da današnje potpisivanje Protokola predstavlja ne samo praktičan korak naprijed, već i snažan signal da su crnogorske vlasti i medijska zajednica odlučni da zajedno djeluju kako bi osigurali da novinari mogu da obavljaju posao slobodno bez prijetnji i straha.
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković rekao je da vjeruje da danas čine prvi korak ka uređenom, sistemskom pristupu u podršci i zaštiti novinara i medija, pristupu koji u svojoj konačnici mora biti djelotvoran.
Prema njegovim riječima, Državno tužilaštvo je u prethodnih godinu i po pokazalo upravo takav pristup, kako kroz uspostavljanje procedura, postupanje u predmetima napada na novinara i imovinu medija, tako i kroz inicijalnu i kontiniranu podršku ideji uspostavljanja mehanizma.
Marković je ukazao da je primjenom uputstva donijetog u martu prošle godine postignut napredak u zaštiti slobode izržavanja i sigurnosti medija.
On je istakao da je poruka institucije tužilaštva jasna - napadi na novinare neće biti tolerisani.
„Mehanizam oko kojeg smo se danas okupili će, iz perspektive tužilaštva, predstavljati nadogradnju i jačanje sistema koji je već uspostavljen u samoj instituciji. Biće dodatni segment u naporima tužilaštva da svojim djelovanjem, a sada vjerujem i cjelokupnog sistema države, da se novinari zaštite, ali i da se kreira ambijent jačanja slobode medija i povjerenja između novinarske zajednice i državnih organa“, naveo je Mraković.
Ministarka kulture i medija Tamara Vujović kazala je da će mehanizam omogućiti brzo reagovanje u slučaju prijetnji novinarima, direktnu komunikaciju između institucija i novinara, pravnu i psihološku pomoć, kao i praćenje svih slučajeva napada.
To je, prema riječima Vujović, važan korak ka stvaranju sistemskog, trajnog i vidljivog okvira zaštite novinara u Crnoj Gori, kao i snažna poruka da država tu temu tretira kao prioritet.
„Država, institucije i društvo moraju da govore jednim glasom, zato podsjećam da zaštita novinara nije samo obaveza, već i mjera naše zrelosti kao društva“, istakla je Vujović.
Ministar pravde Bojan Božović istakao je da je sloboda izražavanja jedno od osnovnih ljudskih prava.
„Danas govoriti o savremenoj, razvijenoj državi, a ne obezbijediti elementarni nivo zaštite novinara, gotovo da je nonsense“, kazao je Božović.
On je rekao da problem koji postoji u Crnoj Gori, a odnosi se na nedovoljnu zaštitu novinara, ne datira od danas, već traje predugo.
Božović smatra da je stepen institucionalne zaštite na značajno većem nivou nego ranije.
„Ali da li je to dovoljno? Naravno da nije. Da je sve onako kako treba da bude, mi danas ne bismo imali ovih tema“, dodao je Božović.
On je istakao da je Ministarstvo pravde izvršilo i određene krivično-pravne reforme po pitanju zaštite novinara.
Državna sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP), Dragana Kažanegra Stanišić, kazala je da širom svijeta novinari rade u složenim uslovima i da je savremeno doba donijelo nove rizike.
„Zato je za svaku državu od ključne važnosti da ulaže kontinuirane napore na planu efikasne zaštite medijskih poslenika. Njihova bezbjednost je ne samo profesionalno, već i javno pitanje od najvećeg značaja“, istakla je Kažanegra Stanišić.
MUP, kako je rekla, bezbjednost novinara tretira kao jedan od prioriteta u vom radu.
Kažanegra Stanišić je kazala da je, u prvih devet mjeseci ove godine, Uprava policije registrovala 18 napada na novinare i medijske kuće, a koje se dovode u vezu sa njihovim profesionalnim angažmanom.
