Centar bezbjednosti Berane dostavio je Specijalnom policijskom odjeljenju Uprave policije na dalju nadležnost predmet koji se odnosi na provjeru da li su uprava Nacionalnog parka „Prokletije“ i Agencija za zaštitu životne sredine propustili da primijene zakonom predviđene obaveze i korake koji bi spriječili ubrzano sušenje četinarskih šuma, dominantno smrče, ali i molike, u NP ,,Prokletije“, do koje dovodi prenamnožavanje potkornjaka, vrste insekta koji se hrani u drvetu.
Kako je Pobjedi juče saopštila rukovoditeljka Osnovnog državnog tužilaštva u Plavu Drita Rugovac, policija iz Berana ih je prethodno informisala da su ovim povodom postupali na osnovu prijave državnog šumarskog inspektora.
"ODT u Plavu nije formiralo predmet, već su od određenih lica prikupljena obavještenja od strane službenika Centra bezbjednosti Berane koji su nas informisali da su predmet proslijedili Specijalnom policijskom odjeljenju na dalju nadležnost", navodi se u odgovorima Rugovac.
Prijava
Šumarski inspektor Hakija Jasavić ranije je potvrdio Pobjedi da se 28. novembra odazvao pozivu Odjeljenja za suzbijanje privrednog kriminaliteta grupe Sjever gdje je dao izjavu i ukazao da je, kako smatra, počinjeno više krivičnih djela, koja obuhvataju nepostupanje po rješenju nadležne inspekcije, kao i propuštanje dužnih mjera sanacije, i time ugrožavanje opstanak pojedinih zaštićenih biljnih vrsta na području parka Prokletije.
Jasavić je podnošenje prijave i pokretanje pitanja utvrđivanja odgovornosti za nastalu štetu i širenje ove vrste sekundarnih štetočina u šumama najavio nakon što se upravljač ovog zaštićenog područja oglušio o rješenja inspekcije da sprovedu sanitarnu sječu oboljelih stabala.
"Sada je na nadležnim organima da utvrde odgovornost za ekspanziju problema čije saniranje nije odmaklo sa mrtve tačke od 2020. godine, odnosno ko je tome sve doprinio, budući da Zakon o šumama i Zakon o zaštiti prirode predviđaju konkretne mjere u vanrednim prilikama, a nipošto ignorisanje problema", kazao je tada Jasavić, naglašavajući da je to obuhvatalo i sanitarnu sječu, čak i u zaštićenim područjima, kao krajnju mjeru za prevenciju od požara i širenja bolesti.
Zabrana
Nakon potvrde da Uprava policije postupa po prijavi Jasavića, JP Nacionalni parkovi su 30. novembra ove godine saopštili da su tražili ali nijesu dobili dozvolu za uklanjanje stabala koje je napao potkornjak u zaštićenom području Prokletija.
Naveli su da im je Agencija za zaštitu životne sredine 30. novembra naložila da obustave postupak za dobijanje dozvole za sanitarnu sječu u Nacionalnom parku ,,Prokletije“ do ,,donošenja akcionog plana za sukcesivno uklanjanje suvih stabala“.
Nacionalni parkovi su u tom saopštenju negirali da je sa njihove strane bilo, kako kažu, ,,navodnog nemara“ u odnosu na problem prenamnožavanja potkornjaka u Nacionalnom parku ,,Prokletije“, već da su preduzeli sve da bi to pitanje bilo riješeno.
Hakija Jasavić
Uporedo, Nacionalni parkovi su tada potvrdili da je krajem novembra u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera održan sastanak sa predstavnicima resornog ministarstva, Agencije za zaštitu životne sredine i JPNPCG na temu rješavanja problema obolijevanja šuma u Nacionalnom parku ,,Prokletije“. Zaključak sastanka je bio da preduzeće formira radnu grupu čiji će zadatak biti izrada akcionog plana za sukcesivno uklanjanje suvih stabala.
Komisija
Iz JPNCG su obrazložili da su u avgustu ove godine formirali komisiju koju su činili predstavnici Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore, Agencije za zaštitu životne sredine, Uprave za gazdovanje šumama i lovištima i Uprave za inspekcijske poslove.
"Zadatak komisije bio je analiziranje postojećeg stanja i predlaganje neophodnih smjernica za rješavanje tog gorućeg problema u NP ,,Prokletije“", pojašnjeno je 1. decembra u saopštenju Nacionalnih parkova, uz obrazloženje da su oni u konsultaciji sa drugim institucijama preduzimali sve što je do njih.
Iz JPNCG su kazali da su nakon što je inspektor za šumarstvo donio rješenje kojim se nalaže sječa sanitarnih stabala napadnutih potkornjakom, zatražili od Agencije za zaštitu životne sredine dozvolu za radnje, aktivnosti i djelatnosti u zaštićenim područijima.
Rješenje šumarskog inspektora je donijeto u aprilu a, sudeći prema saopštenju Nacionalnih parkova, Agencija je tek 1. decembra donijela zabranu daljeg postupka dok se ne donese plan za – sječu.
Nacionalni parkovi ističu da ,,sve relevantne državne institucije ulažu napor kako bi se sinhronizovano radilo na rješavanju problema pojave potkornjaka u Nacionalnom parku Prokletije“. Najavili su da im je plan izrada smjernica, a u okviru njih, posebna pažnja biće posvećena postavljanju fermonskih klopki „kao sigurnog i ekološki prihvatljivog sredstva za suzbijanje potkornjaka“.
Tender, polemika i zakoni
Prije rješenja šumarskog inspektora izdatog u aprilu, gotovo dvije godine je pod znakom pitanja bila realizacija tendera za ranije planiranu sanitarnu sječu u drugoj i trećoj zoni zaštite u NP ,,Prokletije“.
Taj tender je po odluci 42. Vlade Crne Gore iz decembra 2021. godine, na osnovu važeće zakonske regulative, bio raspisan tokom 2022, obavljeno je rangiranje ponuda, ali nikada nije realizovan, jer su učesnici tendera uložili žalbe zbog rangiranja ponuda. Tender nije ni poništen, odnosno nije sprovedeno novo rangiranje, već je ostalo na tome da nije sproveden.
Povodom ekspanzije problema potkornjaka u šumama smrče na Prokletijama, u javnosti traje polemika za i protiv sanitarne sječe. Nacionalni parkovi i Agencija za zaštitu životne sredine i ekološki aktivisti istrajavaju da, shodno evropskoj praksi, uključujući i direktive o staništima, ona nije primjenjiva u zaštićenom području jer bi ugrozila biodiverzitet i proizvela više štete nego koristi. Fokusiraju se pritom na nabavku feromonskih klopki i, prema najavama Agencije za zaštitu životne sredine, njihovo postavljanje dogodine.
Sa druge strane, postoje primjeri nacionalnih parkova u region, ali i Evropi, koji na terenima kojima dominira sastojina smrče, da bi spriječili rast populacije potkornjaka u zonama zaštite koje nijesu u prvoj kategoriji, sprovode sanitarnu sječu zaraženih stabala, uporedo sa feromonskim klopkama, koje uglavnom služe kao pouzdan indikator kretanja populacije potkornjaka.
