Unija poslodavaca (UPCG) uputila je predsjedniku parlamenta Aleksi Bečiću dopis u kojem traži povlačenje iz skupštinske procedure prijedloga izmjena Zakona o radu, kojim se predviđa povećanje minimalca na 250 eura i njegovo vraćanje u okvir Socijalnog savjeta.
U Privrednoj komori podržavaju povećanje minimalca, ali isključivo uz adekvatno smanjenje doprinosa. Iz dvije radničke asocijacije ocijenjeno je da najavljeno povećanje minimalca predstavlja samo jedan od koraka ka unapređenju socioekonomskog položaja zaposlenih. O ovom prijedlogu parlament bi trebalo da raspravlja 18. februara.
Socijalni savjet
"UPCG cijeni da su direktnim podnošenjem prijedloga izmjene zakona poslanici postupili suprotno od uspostavljenih i propisanih procedura za utvrđivanje minimalne zarade i zanemarili ulogu Socijalnog savjeta koja je definisana Ustavom, kao i zakonima o radu i o socijalnom savjetu", kazali su iz UPCG.
Podsjetili su da utvrđivanje minimalne zarade na navedeni način predstavlja opšteprihvaćeni međunarodni standard koji je do sada primenjivan i u našoj zemlji.
"To što Socijalni savjet nije utvrdio prijedlog za povećanje minimalne zarade, niti je prethodno upoznat sa sličnom inicijativom, može se percipirati kao grubo urušavanje socijalnog dijaloga i uloge Socijalnog savjeta, uprkos činjenici da je ona uređena i Ustavom koji u članu 65 navodi da se socijalni položaj zaposlenih usklađuje u Socijalnom savjetu kojeg čine predstavnici sindikata, poslodavaca i Vlade", rekli su iz UPCG i naglasili da se ovom važnom pitanju postupa ishitreno, bez ozbiljne analize uticaja na privredu i na troškove javnog sektora.
"Iako predlagači nijesu pokrenuli inicijativu da se prvo, primjera radi, pristupi izmjenama Zakona o porezu na dohodak, kako bi se uveo neoporezivi dio zarade (koji Crna Gora, za razliku od većine zemalja EU i regiona, još nema), ili da se započne proces izmjena Zakona o doprinosima, ili smanje neki od postojećih parafiskalnih nameta, u njihovom prijedlogu je sadržano ,,uvjerenje“ da povećanje minimalne zarade neće predstavljati značajno povećanje troškova ni u privatnom ni u javnom sektoru", konstatuju iz UPCG.
Analiza
Iz PKCG su kazali Pobjedi da se minimalac može povećati ,,isključivo uz adekvatno smanjenje fiskalnog opterećenja po osnovu rada, što bi u krajnjem doprinijelo jačanju konkuretnosti domaće privrede i povećanju potencijala za njen rast“. I oni predlažu da se razmotri uvođenje neoporezivog dijela zarade. Ističu da je poreska stopa od devet odsto na zaradu u Crnoj Gori najkonkurentnija u regionu, ali je učešće doprinosa za obavezno socijalno osiguranje izrazito visoko.
"U poređenju sa zemljema regiona, porezi i doprinosi na minimalnu neto zaradu najveći su u Crnoj Gori. Imajući u vidu navedeno, povećanje osnovice moglo bi da dodatno ugrozi likvidnost privrednih subjekata, posebno u trenutku kada je usljed pandemije korona virusa, smanjena prodaja i prihodi, a produktivnost izrazito niska", upozorili su iz PKCG.
Strahuju da će, zbog povećanja troškova za zarade, što je u većini firmi jedna od najznačajnih stavki na troškovnoj strani, pojedini subjekti premjestiti dio poslovanja u neformalni sektor.
"Vjerujemo da je kriza u velikoj mjeri iscrpila finansijske resurse kompanija i učinila ih manje fleksibilnim na povećanje poreskih stopa ili drugih naknada. U takvim uslovima upitno je da li će povećanje minimalne zarade uticati na recipročno povećanje prihoda budžeta", kazali su iz PKCG.
Tek početak
Kako je Pobjedi najavio generalni sekretar Saveza sindikata Duško Zarubica sjednica Socijalnog savjeta će biti do kraja mjeseca. Istakao je da će SSCG insistirati da minimalna zarada bude 60 odsto prosječne zarade.
"Prema članu 101 Zakona o radu iznos minimalne zarade utvrđuje Vlada na prijedlog Socijalnog savjeta i kao predstavnik sindikata pozdravljam svaku inicijativu bilo kog socijalnog partnera za njeno povećanje. Kao potpredsjednik Socijalnog savjeta kontaktirao sam predsjednika i očekujemo da se održi sjednica do kraja mjeseca", poručuje Zarubica.
Podsjeća na zaključak od prošle godine da se minimalna zarada poveća poslije dugo godina, a da drugo povećanje bude početkom ove godine.
"Mislim da će se svi socijalni partneri složiti sa povećanjem minimalca, iz prostog razloga što im je u interesu. Veće zarade i veći doprinosi samim tim su i veća izdvajanja za Fond PIO, pa i država tu ima takođe svoj interes. Poslodavci dobijaju lojalnu konkurenciju i smanjuje se siva ekonomija", kazao je Zarubica napominjući da značajan broj poslodavaca obračunava zarade zaposlenih na minimalac, a ostatak isplaćuju na ruke.
Najavljuje da će ,,ući“ u pregovore da minimalna zarada bude 60 odsto od prosječne zarade jer se svuda u regionu te zarade kreću oko 50 i više odsto od prosječne zarade.
Unija slobodnih sindikata pozdravlja namjeru parlamentarne većine da se poveća minimalna zarada.
"Posljednje povećanje 2019. godine bilo je na zahtjev sindikata i dogovoreno je da se nastave pregovori na povećanju minimalca na najmanje 250 eura. Nastavak pregovora, međutim, onemogućila je pandemija, ali i aktuelne političke prilike u zemlji. Stoga inicijativa parlamentarne većine za USSCG predstavlja ostvarenje dugogodišnjeg zalaganja", istakli su iz USSCG.
Navode da je minimalna zarada u Crnoj Gori među najnižim u regionu, a ako bi u minimalnu potrošačku korpu uključili i troškove stanovanja, porodici bi bila potrebna gotovo četiri minimalca.
"Stoga, planirano povećanje minimalne zarade neophodan je i samo jedan od koraka ka unapređenju socioekonomskog položaja zaposlenih", poručili su iz USSCG.
