„U članu 23 stav 2 „tačka“ zamjenjuje se „zarezom“ i dodaju se riječi: „koji su izgrađeni prije 10, 20, 30 ili 40 i više godina, u zavisnosti od starosti objekta, kao osnovnog kriterijuma za utvrđivanje visine naknade za urbanu sanaciju“.
U stavu 5 poslije riječi: „člana“ stavlja se „zarez“ i dodaju riječi: „pored starosti objekta“, a poslije riječi: „utvrđuju se“ dodaje se veznik „i“.
U stavu 6 alineja 1 broj „50“ mijenja se brojem „60““, navodi se u saopštenju DPS-a.
U obrazloženju navode kako se ovim članom „predlaže izmjena i dopuna člana 23 Predloga zakona kojim se uređuje naknada za urbanu sanaciju, zbog činjenice da prethodni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, kojim je bila uređena, između ostalog, i legalizacija bespravnih objekata nije zaživio punih osam godina, odnosno nije orihvaćen iz jednog jedinog razloga, jer je naknada za urbanu sanaciju (koju je utvrdio pomenuti zakon kroz zakonom utvrđene kriterijume) enormno visoka, te da mora biti prilagodena standardu nejvećeg dijela građana Crne Gore koji su gradili bespravne objekte osnovnog stanovanja iz nužde,radi zbrinjavanja sebe i članova svoje porodice u kojima i danas žive, a nijesu gradili u komercijalne svrhe“.
„U izvještaju o sprovedenoj javnoj raspravi na Nacrt zakona о legalizaciji bespravnih objekata (na prvoj strani) stoji konstatacija da je na tekst Nacrta dostavljeno 333 primjedbe u kojoj se posebno ističe činjenica: „Najveći dio primjedbi odnosi se između ostalog na visinu naknade za urbanu sanaciju". Što znači, da je najveći dio primjedbi dat sa ciljem veće prihvaćenosti ovog zakona od strane društva. Međutim, tadašnje i sadašnje ministarstvo zanemarili su najveći dio primjedbi datih na Nacrt zakona, pa se osnovano postavlja pitanje svrhe održavanja javne rasprave“, navode poslanici DPS-a.
Ako je,kažu, konstatacija tačna, data od strane resornog ministarstva, da u Crnoj Gori ima 120.000 nelegalno izgrađenih objekata (kad se pomnoži sa brojem članova domaćinstva) ovaj problem se odnosi na više od polovine građana Crne Gore.
„Kriterijum starosti objekta odnosno vrijeme građenja bespravnog objekta, bio je glavni osnov kod otkupa stanova u društvenoj svojini/državnom vlasništvu i pretvaranje u privatnu svojinu/privatno vlasništvo. Potrebno je isti kriterijum primijeniti kod obračuna i umanjenja naknade za urbanu sanaciju pri legalizaciji bespravno izgrađenih objekata osnovnog stanovanja, akoja će uticati na smanjnje naknade za urbanu sanaciju“, istakli su oni.
Stoga, kažu, visina naknade za urbanu sanaciju ne može biti ista za bespravne objekte osnovnog stanovanja izgrađenje prije 40 i više godina, 30, 20 i 10 (koji su zreli za renoviranje i zahtijevaju dvostruko izdvajanje novčanih sredstava i to: - za renoviranje, i - plaćanjenaknade za urbanu sanaciju) i bespravno izgrađene objekte u poslednjih 10 godina, za koje treba izdvojiti samo sredstva za plaćanje naknade za urbanu sanaciju.
„Sadašnji član 23 Predloga zakona ne sadrži kriterijum, starost objekta", a koji je bio svijevremeno glavni osnov za obračun i smanjnje cijene m2 stana prilikom otkipa društvenih stanova, to smatram neophodnim da se isti ugradi u pomenuti član Predloga zakona, tim prije što se najveći broj primjedbi građana Crne Gore odnosi na bespravne objekte osnovnog stanovanja, pa je to razlog da jedinica lokalne samouprave dobije zakonsko ovlašćenje da može umanjiti iznos naknade za urbanu sanaciju do 60% umjesto 50%, kod bespravnog objekta osnovnog stanovanja. Posebno ako se ima u vidu činjenica da je Vlada Crne Gore Amandmanom VIII (u članu 23 stav 12 Predloga zakona) predložila i umanjnje iznosa naknade za urbanu sanaciju za objekte tipa hotel, turističko naselje sa 4 ili 5* i turistički rizort, pa je to razlog više da se i ovaj Amandman prihvati u cijelosti i postane sastavni dio člana 23 st. 2, 5 i 6 Predloga zakona“, zaključuje se u saopštenju.
