"Broj žena u politici u proteklih 80 godina, a naročito od uvođenja višestranačja do danas, pred crnogorsko društvo stavlja imperativ za novim oblicima udruživanja i organizovanim odgovorom na retrogradne procese. Proces ostvarivanja političkih prava žena nije završen dobijanjem prava glasa, već je time tek počeo. Kako tada, tako i danas, žene u politici suočene su sa mnogobrojnim izazovima, koje ih onemogućavaju da svoja politička prava iskoriste na adekvatan način", poručeno je a događaju „Politički put žena od sticanja prava glasa“ u okviru Razgovora o rodnoj ranopravnosti, na kojem je predstavljena sveobuhvatna studija UNDP-a o političkoj participaciji žena u Skupštini i Vladi.
Panel je otvorila potpredsjednica Skupštine Crne Gore Zdenka Popović. Poželjevši dobrodošlicu gostima u uglednu crnogorsku instituciju i zahvlivši se partnerima iz UNDP-a, Evropske unije, ambasade Češke i ambasade Austrije, potpredsjednica Popović je istakla da joj je posebno drago što ovom događaju prisustvuju žene koje su ispisivale istoriju Crne Gore kroz funkcije poslanica i ministrica.
"Želim istaknuti važnost aktivnog dijaloga o učešću žena u političkom životu našeg društva, posebno imajući u vidu izazove sa kojima se suočavaju žene u političkom okruženju. Naša Skupština treba biti mjesto gdje se čuje širok spektar mišljenja, a posebno je važno čuti stavove žena o ključnim pitanjima, to je jedini način stvaranja inkluzivnog političkog prostora" dodala je Popović, istaknuvši važnost studije "80 godina političke participacije žena" koju su izradile Snežana Jonica, Marija Blagojević i Kaća Đuričković.
Na prvim izborima, podsjećaju iz UNDP-a, nakon što je ženama garantovano pravo glasa, 1946. godine, izabrano je 107 narodnih poslanika, među kojima su bile samo tri žene ili 2,8% – Lidija Jovanović, Dobrila Ojdanić i Draginja Vušović. Tek nakon 13 godina, 1958. godine, u izvršnu vlast u Crnoj Gori prvi put je izabrana žena – Vukosava Mićunović. 20 godina nakon prve, Crna Gora dobija drugu ministarku u istoriji, Olgu Perović.
"U periodu od 1990. do 2001. godine, ni u jednom sazivu Skupštine nije bilo više od 7% žena. Na prvim izborima nakon uvođenja kvota 2014. godine, u mandatnom periodu od 2016. do 2020, u parlamentu je bilo 19 žena, odnosno 23,5%. Broj žena u posljednjoj godini mandata je povećan povećan na 29,6%, što je najveći procenat žena u crnogorskoj Skupštini od uvođenja višestranačja", navode iz UNDP-a.
U periodu od 1946. do danas, samo 26 žena su bile članice Vlade u Crnoj Gori. U istom periodu, u Skupštinu je izabrano ukupno 2319 poslanika i poslanica, od čega je 245 žena ili 10,56%.
"To znači da kada bismo okupili sve žene koje su bile poslanice od uvođenja višestranačja do danas, ne bismo mogli da popunimo ni jedan skupštinski saziv sa 81 poslaničkim mjestom. U osvrtu na istorijski kontekst i početak ženskog osvajanja političkog prostora, panelisti i panelistkinje su podsjetili da javni diskurs nameće pogrešan narativ da su žene dobile prava, a ne da su se tokom decenija za njih borile i izborile", saopšteno je iz UNDP-a.
Ipak, kao što je više od 100.000 žena ravnopravno učestvovalo sa muškarcima u oslobađanju zemlje, a 25.000 njih dalo život za tu borbu, tako su se i u poslijeratnom periodu žene kroz aktivistički angažman i solidarnost prevazilazile teritorijalne granice i držale lekcije o ljudskim pravima.
Tokom panela je poručeno da antifašističkog pokreta ne bi bilo da nije bilo žena, i zato su upravo žene te koje i danas moraju reći „ne“ novim vidovima fašizma i retrogradnim procesima, nepoštovanju pravne države i demokratskih procedura. To je, kako je zaključeno, AFŽ današnjice.
"Nikada više ne smijemo dozvoliti da žena koja je u politici bude napadnuta samo zato što je u politici ili zbog toga što je javno iznijela neku riječ koja ne odgovara suprotstavljenoj strani. Žene donose različite prespektive, iskustva i vrijednosti u političke procese, kao i bolje i uravnoteženije odluke", poručila je Popović.
Potpredsjednica je i najavila formiranje novog Ženskog kluba koji će umrežiti žene Crne Gore da bi promijenile političku klimu i postigle bolje rezultate u oblasi rodne ravnopravnosti i izrazila nadu da će i kolege muškaraci pružiti pomoći u tom projektu.
"Svi zajedno imamo odgovornost stvaranja društva u kojem se cijeni doprinos žena političkom dijalogu. U skladu sa tim ovaj skup postaje platforma za dijalog, razmjenu ideja i usklađivanje sa vizijom koju dijelimo, da zajedno gradimo društvo rodne ravnopravnosti" zaključila je Popović.
Žene u Crnoj Gori, dodaju iz UNDP-a, čine veći dio stanovništva, pa ipak, jedina su većina u državi za čiju je političku participaciju bilo potrebno uvesti manjinske mehanizme.
"Čak ni to nije bilo dovoljno da se dostigne zakonom garantovan minimum. Stoga je danas poručeno da, nakon 80 godina borbe, zahtjev ne treba da bude kvota od 30% ili 40%, već ono što je civilizacijska tekovina demokratije – rodna ravnopravnost i paritet na nivou od 50%", navode iz UNDP-a.
Na događaju su govorili: Zdenka Popović, potpredsjednica Skupštine Crne Gore, Sonja Lokar, međunarodna ekspertkinja za rodnu ravnopravnost, Branimir Jukić, ambasador Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori, Tamara Vujović, ministarka kulture i medija, Balša Božović, predsjednik izvršnog odbora regionalne akademije za demokratski razvoj, Snežana Jonica, istraživačica i bivša poslanica, Marija Blagojević, ekspertkinja za rodnu ravnopravnost UNDP-a, Kaća Đuričković, liderka UNDP Tima za rodnu ravnopravnost, Zlatko Vujović, profesor na Fakultetu političkih nauka, Ekaterina Paniklova, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajnke, ambasadorka SAD u Crnoj Gori, Nada Drobnjak, aktivistkinja i bivša predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost, Maja Vukićević, poslanica i potpredsjednica Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, Liselotte Isaksson, zamjenica šefa Sektora za saradnju u Delegaciji EU i mnogi drugi istaknuti i ugledni sagovornici i sagovornice.
Događaj je organizovao UNDP u saradnji sa ambasadama Češke Republike i Austrije u Crnoj Gori, Delegacijom Evropske unije, Skupštinom Crne Gore, Odjeljenjem za poslove rodne ravnopravnosti Ministarstva za ljudska i manjinska prava i civilnim društvom.
