Da li će promjena vlasti, na osnovu onoga što zaključujete od 30. avgusta, doprinijeti ubrzavanju pristupa Crne Gore Evropskoj uniji ili će ga usporiti?
– Ishod parlamentarnih izbora održanih 30. avgusta ogledalo je volje i izbora građana Crne Gore. Evropska unija snažno podržava i dijeli aspiracije velike većine crnogorskih građana koji žele da njihova zemlja postane punopravna članica EU porodice.
Stoga, ohrabrujemo novu parlamentarnu većinu i sve druge relevantne društvene i političke aktere da rade zajedno i da javno izraženu političku posvećenost cilju evropske integracije pretoče u neophodne reforme.
Crna Gora je već značajno napredovala na svom putu ka EU. Radeći na temelju ovih ostvarenja, uvjerena sam da će vlada koja slijedi ovaj pozitivan i progresivan program, koja, umjesto aktuelnih podjela, njeguje postojeći društveni konsenzus o evropskoj budućnosti Crne Gore i koja je spremna da sarađuje sa svim relevantnim akterima ostvariti dalji napredak Crne Gore na njenom putu ka članstvu u EU.
Da li ste zabrinuti zbog labave političke podrške ekspertskoj vladi?
– Ova nezapamćena zdravstvena i ekonomska kriza nam je pokazala koliko je važno da se fokusiramo na ono što nas ujedinjuje, a ne na ono što nas dijeli. Da bi ublažila uticaj ove krize na ljude i ekonomiju i da bi napredovala na putu ka EU, Crna Gora treba da izgradi široku političku i društvenu podršku za neophodne reforme u ključnim oblastima, bez obzira na partijske linije i druge razlike. Te oblasti se naročito ali ne i jedino odnose na nezavisnost i funkciocisanje pravosuđa, borbu protiv korupcije i garantovanje slobode izražavanja.
U izvještaju Evropske komisije brojne su kritike na račun v ladavine prava u Crnoj Gori. Kako u tom kontekstu vidite situaciju sa reizborom predsjednika sudova, počevši od Vesne Medenice, ali i ostalih kojima je ovo peti ili šesti mandat?
– Evropska komisija je bila veoma jasna u svom najnovijem godišnjem izvještaju da je ovo pitanje predmet ozbiljne zabrinutosti. Izvještaj naglašava da odluka Sudskog savjeta da ponovo izabere sedam predsjednika sudova, uključujući i predsjednicu Vrhovnog suda, na najmanje treći mandat nije u skladu sa preporukama GRECO-a o nezavisnosti pravosuđa, koje se od Crne Gore očekuje da ispuni. Od presudne je važnosti da se izbjegne nazadovanje u odnosu na ono što je prethodno ostvareno u reformi pravosuđa, kao i da bude ostvaren napredaku pristupnim pregovorima u poglavlju 23, posvećenom vladavini prava, tim prije jer će napredak u oblasti vladavine prava nastaviti da određuje ukupnu brzinu pregovora.
Da li smatrate da sve članice nove većine suštinski zagovaraju EU vrijednosti i kako komentarišete ocjene Mila Đukanovića o uticaju zvaničnog Beograd a na izborni proces, ali i postizborne prilike u našoj državi?
– Ključno je da građani Crne Gore imaju mogućnost da glasaju na slobodnim i fer izborima, sprovedenim u skladu sa međunarodnim i evropskim standardima. Demokratske institucije Crne Gore treba da budu uspostavljene na osnovu slobodno izražene izborne volje crnogorskih građana, na šta ne smije da utiče nijedna treća strana.
Pozdravljamo javno izraženu riješenost nove parlamentarne većine da da prioritet ključnim reformama potrebnim za ubrzanje pristupanja Crne Gore EU, uključujući i rješavanje preostalih nedostataka u izbornom okviru. Snažno ohrabrujem novi parlament da pokrene transparentan, odlučan i inkluzivan dijalog o sprovođenju preostalih preporuka OEBS/ODIHR-a. To je od presudne važnosti za napredak u sveobuhvatnoj izbornoj reformi koja je potrebna.
Očigledno je da će novu vladu sačekati ogromna ekonomska i zdravstvena kriza. Da li EU ima plan pomoći Crnoj Gori, jer je država pred bankrotom?
Iako je i sama veoma pogođena pandemijom, EU nije štedjela ni vremena ni truda da obezbijedi neophodnu i izuzetnu podršku za Zapadni Balkan. Građani EU su pružili veliku podršku svojim evropshim prijateljima u Crnoj Gori, dokazujući daje solidarnost zaista temeljna evrolska vrijednost. Od izbijanja epidemije korona virusa, Evropska unija je obezbijedila Crnoj Gori 53 miliona eura beslovratnih sredstava i dodatnih 60 miliona eura izuzetio povoljnih kredita, kako bi pomogla sektorima i pojedincima koji su najviše pogođeni krizom.
Jedan dio ovih bespovratnih sredstava je već iskorišćen za kupovinu vitalnih medicinskih uređaja za crnogorske zdravstveie ustanove, uključujući 100 respiratora, kao i prijeko potrebne zaštitne opreme za zdravstvene radnike. Osim ove hitne pomoći, ove godine smo obezbijedili i poseban zdravstveni program, koji će pružiti dugoročniju podršku zdravstvenom sektoru, kroz iiz investicija, uključujući i izgradnju dvije nove klinike- za zarazne bolesti i dermato-venerologiju, uspostavljanje savremene medicinske laboratorije i unapređenje kapaciteta za testiranje na korona virus.
Preostali iznos od 40 miilion eura namijenjen je za podršku državnom budžetu, u cilju očuvanja stabilnosti nacionalne ekoiomije, omogućavanja pristula ugroženih društvenih grupa osnovnoj socijalnoj zaštiti i pomoći ugroženim privrednicima da pristupe sredstvima ekonomske podrške. Prva rata budžetske podrške, u vrijednosti od 28 miliona eura, biće uplaćena veoma brzo. Ova finansijska pomoć građana EU je veoia potrebna Crnoj Gori. Stoga, kolege u Briselu i moj tim u Podgorici mjesecima su radili veoma naporno da se ova uplata realizuje što je prije moguće, bez obzira na bilo kakva politička dešavanja u zemlji.
U oktobru, Evropska unija je obezbijedila Crnoj Gori prvu tranšu izuzetno povoljnih kreditnih sredstava, vrijednu 30,9 miliona eura. Preostala sredstva će biti uplaćena do septembra 2021. godine, pod uslovom da Crna Gora ispuni obaveze i ostvari napredak u jačanju javnih finansija, unapređenju borbe protiv korupcije, snaženju finansijske stabilnosti, poboljšanju poslovnog ambijenta i reformi socijalne zaštite.
Osim toga, ekonomski i investicioni plan, koji je komesar Varhelji predstavio prošlog njeseca, nudi značajnu finansijsku podršku Crnoj Gori i drugim zemljama zaladnog Balkana. Važno je naglasiti da EU finansira istu vrstu projekata u regionu kao što to čini u državama članicama, uključujući oblasti infrastrukture, digitalne transformacije i zelene ekonomije. Time Crna Gora i region već dobijaju isti tretman kao da su dio EU. Nadam se da će Crna Gora dobro iskoristiti ova sredstva, pripremajući neophodne projekte za moderniju, zeleniju i prosperitetniju ekonomiju.
Vaša očekivanja od Samita EU Zapadni Balkan u Sofiji?
– Samit u Sofiji se održava u ključnom trenutku, kada su i Evropska unija i Zapadni Balkan suočeni sa nezapamćenin zdravstvenin i ekonomskim rizicima. Ovaj sastanak će utrijeti put za uspostavljanje zajedničkog regionalnog tržišta za šest ekonomija Zapadnog Balkana, što je od presudne važnosti za afirmaciju daljeg usaglašavanja sa standardima EU i najboljim međunarodnim praksama. Razvoj zajedničkog regionalnog tržišta ne predstavlja skretanje sa procesa pristupanja EU, već njegov sastavni dio to je od ključne važnosti za maksimalan učinak ekonomskog i investicionog plana, budući daće povećati efekat prelivanja pozitivnog uticaja kako pojedinačnih infrastrukturnih investicija, tako i programa privatnog sektora u regionu. Samit će potvrditi da je budućnost Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji. Te riječi će biti podržane veoma konkretnim planom, čiji je cilj da transforniše Zapadni Balkan u zeleniji i povezaniji region, sa više radnih mjesta, više prilika i više prosperiteta za građane.
Pozdravljamo javno izraženu riješenost nove parlamentarne većine da da prioritet ključnim reformama potrebnim za ubrzanje pristupanja Crne Gore EU, uključujući i rješavanje preostalih nedostataka u izbornom okviru.
