Jedina sigurnost da birački spisak bude tačan i ažuriran je da se istovremeno srede registri prebivališta i državljana, a svi glasači za koje su se stekli zakonski uslovi budu izbrisani iz biračkog spiska u zakonskoj proceduri. Međutim, političke partije nijesu pokazale interesovanje da se ovaj problem riješi. I ne samo ovo pitanje, već se, rekla bih, u potpunosti odustalo od ukupne izborne reforme – poručila je za Pobjedu Ana Nenezić, izvršna direktorka CEMI-ja.
Zamjenica programske direktorice CDT-a Milena Gvozdenović za Pobjedu takođe naglašava da Crna Gora nema ažuriran tačan birački spisak, te da je najveći problem neažurnost registra prebivališta crnogorskih državljana. Nenezić i Gvozdenović saglasne su da je nova većina samo nastavila praksu nerješavanja ovog važnog pitanja.
– Neažurirani birački spiskovi samo su jedan, iako važan, problem sa kojim se godinama suočavamo i iznova govorimo i upozoravamo na važnost rješavanja ovog pitanja. Ukoliko bi postojala politička volja, sam postupak bi bio prilično jednostavan – kazala je Nenezić.
NEISPUNJENA OČEKIVANJA
Prema njenim riječima, vodeći se programima i najavama političkih subjekata tokom kampanje za parlamentarne izbore 2020. godine, bilo je za očekivati da će jedan od njihovih prvih koraka biti upravo sveobuhvatna i inkluzivna revizija izbornog pravnog okvira.
– Međutim, ostali smo na deklarativnoj spremnosti, a od konkretnih aktivnosti se odustalo odmah po preuzimanju vlasti. Za razliku od ranijih godina, o izbornoj reformi se više i ne govori, niti postoje nagovještaji da će se u skorijoj budućnosti ući u ovaj proces. Imajući to u vidu, rekla bih da su predstavnici nove većine prepoznali pravne praznine i druge mehanizme koji proizilaze iz izbornih zakona, a kojim se ranije služio DPS, i stavili ih u službu svojih političkih interesa. Vlast se promijenila, ali su prakse ostale iste – istakla je Nenezić.
Poručila je da je primjer tome činjenica da mi danas nemamo, niti možemo dobiti podatke o tome koliko crnogorskih državljana živi van Crne Gore, a istovremeno imaju formalno prijavljeno prebivalište u Crnoj Gori, koliko njih se trajno iselilo, koliko ih ima istovremeno prijavljeno prebivalište ili stečeno državljanstvo u drugim zemljama, kao ni da li je to državljanstvo stečeno suprotno Zakonu o crnogorskom državljanstvu.
– Mnogo ozbiljniji problem je što ove podatke nemaju ni nadležne crnogorske institucije – istakla je Nenezić, navodeći da, kako bi se riješio ovaj problem, potrebno je značajno poboljšati zakonski okvir, a onda sprovesti terensku kontrolu i razmotriti svaki pojedinačan slučaj ili se opredijeliti za jedan od drugih komparativnih modela koji idu u pravcu propisivanja zakonske obaveze građanima da u precizno definisanim rokovima lično prijavljuju prebivalište u Crnoj Gori.
Nenezić je istakla da to što je Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu tokom 2022. godine održao svega dvije sjednice, najviše govori o želji i naporima da se ozbiljno pristupi ovom pitanju.
– Podsjetiću da je neophodnost revizije izbornog zakonodavstva istaknuta kao jedno od najznačajnijih pitanja i kao takvo bilo dio prioriteta u ekspozeu premijera Dritana Abazovića, koji je tada naveo da će se Vlada fokusirati na usvajanje preporuka ODIHR-a za nadogradnju izbornog zakonodavstva, uz mogućnost objedinjavanja svih izbora u jednom danu i izmjene izbornog sistema sa uvođenjem otvorenih lista i garantovanje zastupljenosti manjina kroz određivanje broja mandata. Međutim, ovo obećanje je ostalo mrtvo slovo na papiru jer ništa od navedenog nije ispunjeno, niti se počelo sa procesom rada u ovoj oblasti – kazala je Nenezić.
Kao posljedicu, dodala je, predsjedničke izbore, a sigurna sam i naredne vanredne parlamentarne, sprovešćemo sa neprofesionalizovanom, politizovanom i netransparentnom izbornom administracijom, nesređenim biračkim spiskovima, koji i dalje proizilaze iz netačnih registara prebivališta i registra državljana, sa hroničnim problemima u dijelu nadzora finansiranja izborne kampanje, u smislu neizvedenih ovlašćenja ASK-a, koja vrši nadzor i inspekciju na terenu tokom kampanje, međutim, ona je i dalje strogo formalna jer se zasniva na dokumentaciji koju podnose sami kandidati, a ograničena je na trajanje izborne kampanje. Dodatno, zloupotreba državnih resursa tokom kampanje je jedan od ključnih problema, koji će, plašim se, imati svoj puni domet upravo sada, u sistemu gdje sve političke strukture vrše vlast, na različitim nivoima. Ta pozicija im daje prostor za politička zapošljavanja, koja se ne dešavaju tokom izborne kampanje, već kontinuirano, pa samim tim i ne mogu biti predmet nadzora, ali svakako doprinose političkoj prednosti. Vjerujem da je jasno da samo ovaj manji dio problema koje sam navela imaju potencijal da bace negativno svjetlo na izborni proces i dodatno uruše povjerenje građana u izborni proces – poručila je Nenezić.
PREPREKE
Milena Gvozdenović kazala je da imamo veliki broj prepreka ka uspostavljanju tačnog i ažuriranog biračkog spiska.
– Pritom, problem nije u biračkom spisku po sebi, nego u registrima iz kojih se izvodi birački spisak. Najkrupniji problem koji izaziva i najveće podozrenje javnosti prema regularnosti biračkog spiska, je neažurnost registra prebivališta crnogorskih državljana. Procjenjuje se da na desetine hiljada državljana Crne Gore ima ovdje prijavljeno prebivalište iako ne živi u zemlji. To znači da imamo državljane koji imaju pravo glasa iako samo fiktivno ispunjavaju uslov prebivališta – kazala je Gvozdenović, ističući da je važno napraviti razliku između onih koji su privremeno u inostranstvu na rad ili školovanje i ne ostvaruju građanska prava u zemlji u kojoj borave i onih koji su se trajno odselili, ali ne odjavljuju prebivalište.
Dodala je da, osim ovog, imamo i druge probleme koje je važno riješiti kako bi se „očistio“ birački spisak.
– To se veže za pitanje ažurnosti registra državljana Crne Gore i matičnog registra umrlih – kazala je Gvozdenović.
Istakla je da problemi sa biračkim spiskom mogu da se riješe u sklopu izborne reforme, ali smo, kako je kazala, nažalost, za nju zakasnili makar kada su u pitanju ovi predsjednički izbori.
– Zahvaljujući upornom odbijanju poslanica i poslanika da sprovedu izbornu reformu, Crna Gora nema ažuriran i tačan birački spisak. Našim izabranim predstavnicima su već godinama važnije neke druge teme od potrebe da Crna Gora dobije neke od ključnih uslova za fukcionisanje demokratskih institucija, a kvalitetan birački spisak jeste jedan od najvažnijih. Dugogodišnja vlast koju je predvodio DPS je duži niz godina izbjegavala da pokrene reformske zahvate koji bi doveli do, prije svega, uređenog registra prebivališta koji je veoma važan za birački spisak, ali i za ostale segmente funkcionisanja države – kazala je Gvozdenović.
Poručila je da je vlast nakon parlamentarnih izbora 2020. godine, umjesto da prekine ovu praksu, zapravo održala kontinuitet odnosa prema (ne)rješavanju ovog veoma važnog pitanja.
– Prilično brzo su zaboravili šta su građanima obećavali dok su bili opozicija i dali svoj značajan doprinos da izborna reforma doživi propast. Trenutno je teško naći nekoga u parlamentu kome je u interesu da se uredi birački spisak. Po starom dobrom običaju, političari se sjete biračkog spiska uoči izbora i to zarad političkog prepucavanja, a ne dijaloga o problemima i načinima za njihovo rješavanje – dodala je Gvozdenović.
Predsjednički izbori održaće se 19. marta, sa nesređenim i netačnim biračkim spiskom. MUP je objavio da pravo glasa ima 543.175 građana, što je za oko tri hiljade birača više u odnosu na parlamentarne izbore 2020. godine, kada ih je bilo 540.026. U Crnoj Gori zvanično, prema podacima Monstata, ima 618 hiljada stanovnika, što znači da je broj birača u odnosu na broj stanovnika čak 88 odsto. Pojedine opštine imaju više birača nego stanovnika, a u većini gradova ima između 85 i 100 odsto biračkog tijela u odnosu na broj stanovnika. Sve to ukazuje da birački spiskovi nijesu tačni i samim tim nijesu realna slika biračkog tijela.
Nenezić: Broj duplo upisanih birača nije zanemarljiv i može uticati na izborni rezultat
Kada je u pitanju problem duplo upisanih birača, Ana Nenezić kaže da su njihova prethodna istraživanja pokazala da takvi primjeri postoje, da broj duplo upisanih birača nije zanemarljiv i kao takav može uticati na izborni rezultat.
– Međutim, do ovih podataka se teško dolazi usljed ograničenja propisanih Zakonom o zaštiti ličnih podataka, kako u Crnoj Gori, tako i u zemljama regiona, koje pozivajući se na ovaj propis odbijaju da dostave tražene podatke našim nadležnim institucijama. Upravo zato smo izašli sa preporukom da treba tražiti regionalno rješenje, uz podršku Evropske unije, da zemlje Zapadnog Balkana direktno razmjenjuju podatke o državljanima i na taj način stanu na put ovoj zloupotrebi – istakla je Nenezić.
Kazala je da je nekoliko indikatora koji ukazuju da je ova pojava prisutna.
– Ključni se odnosi na nesrazmjeru u broju birača i stanovnika Crne Gore. Kada broj birača uporedite sa brojem stanovnika, proizilazi da je broj birača u Crnoj Gori, u odnosu na broj stanovnika čak 88 odsto, a u pojedinim opštinama taj procenat je gotovo sto odsto, što navodi na zaključak da birački spiskovi ne predstavljaju stvarnu sliku biračkog tijela Crne Gore. Taj podatak se kosi sa zdravom logikom i otvara brojna pitanja. Ova nesrazmjera je i dokaz o postojanju duplih birača, odnosno onih birača koji su, osim u birački spisak Crne Gore, upisani i u birački spisak neke države regiona, konkretno Srbije ili Bosne i Hercegovine – istakla je Nenezić.
Poboljšati legislativu i sprovesti opsežnu terensku kontrolu prebivališta
Milena Gvozdenović kazala je da je u Ustavu propisan uslov prebivališta od 24 mjeseca za ostvarenje prava glasa, što znači, kako je pojasnila, da je namjera ustavopisca bila da oni građani i građanke koji zaista žive i vežu svoju sudbinu za Crnu Goru, o njoj mogu i da odlučuju.
– Međutim, ova ustavna intencija nije pretočena u adekvatan zakonski okvir i zato mi imamo nagomilane probleme u ovoj oblasti – rekla je Gvozdenović.
Prema njenim riječima, kako bi se riješio ovaj problem potrebno je značajno poboljšati legislativu a onda sprovesti opsežnu terensku kontrolu prebivališta.
– Važno je razmotriti svaki pojedinačan slučaj i inicirati potrebne promjene za građane/ke za koje se utvrdi da ne žive na adresi na kojoj su prijavljeni. Potrebno je tu biti posebno pažljiv, jer se ne smije desiti da se bilo kakvom akcijom države neki naš državljanin uskrati za biračko pravo, a da ga ne ostvaruje u drugoj zemlji – kazala je Gvozdenović.
