Crna Gora je među vodećim kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji, ali status „frontranera“ mora biti potvrđen konkretnim rezultatima u oblasti vladavine prava, pravosuđa i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.
To proizlazi iz nedavno objavljenog izvještaja o posjeti članova Odbora za vanjske poslove (AFET) Evropskog parlamenta Crnoj Gori i Albaniji sredinom februara, koja je uslijedila u važnom trenutku nakon više potvrda o napretka obje zemlje u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
Kao i ranije, glavni cilj dolaska šire delegacije AFET-a, koju je predvodio predsjedavajući Dejvid Mekalister, bio je da se još jednom potvrdi podrška EP pristupnim procesima dvije države, te podstakne nastavak reformskog procesa. Posjeta je imala i dodatnu političku težinu, jer je riječ o prvoj posjeti tog Odbora Crnoj Gori od 2022. godine. U Podgorici su se članovi delegacije sastali sa najvišim državnim zvaničnicima, predstavnicima vlasti i opozicije, ali i ambasadorima država članica EU, te organizacijama civilnog društva kako bi dobili širu sliku političkih prilika, reformskih procesa i društvene dinamike.
Članovi delegacije EP su u razgovorima potvrdili da je Crna Gora i dalje predvodnik u procesu proširenja, uz ambiciozne rokove za sticanje punopravnog članstva. Kako su precizirali u izvještaju, evropski parlamentarci ohrabrili su nastavak napretka, ali su naglasili da proširenje ostaje zasnovano na zaslugama. To, kako je poručeno, znači da će dalji tempo približavanja EU zavisiti isključivo od održivosti i dubine reformi. Posebno su ukazali na „neophodan napredak u oblastima vladavine prava, nezavisnosti pravosuđa, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, te slobode medija“. Uz to, potcrtano je „da politička stabilnost i konstruktivan dijalog ostaju neophodan uslov za napredovanje u pristupnim pregovorima“.
“Svi politički akteri treba da ostanu fokusirani na strateški cilj uspješnog privođenja pristupnih pregovora kraju, u skladu sa ambicijom zemlje da do 2028. godine postane naredna članica EU. Prioritet mora biti sprovođenje reformi u temeljnim oblastima. To su, prije svega, izmjene u sudstvu, što skorija imenovanja u Ustavnom sudu i snažniji odgovor pravosuđa u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala”, stoji u dokumentu u koji je Pobjeda imala uvid.
Posebno je apostrofirana potreba za strožim kaznama i presudama u slučajevima korupcije na visokom nivou, čime bi se eventualni počinioci odvratili od takvih postupaka, a što je već duže jedno od ključnih mjerila po kojima Brisel ocjenjuje kredibilitet institucionalnih reformi.
“Za napredak Crne Gore neophodno je očuvati političku stabilnost, obezbijediti konstruktivnu saradnju među akterima na cijeloj političkoj sceni i osigurati efikasnu primjenu već usvojenih reformi. Usvajanje propisa samo po sebi nije dovoljno, ukoliko ne bude praćeno dosljednim sprovođenjem i vidljivim rezultatima u praksi”, zaključak je delegacije AFET-a.
Sagovornici europarlamentaraca iz Crne Gore tokom sastanaka su, kako se navodi, potvrdili posvećenost evropskim integracijama kao strateškom prioritetu države. Ipak, otvorena su i pitanja koja ukazuju na složenost političkog i društvenog ambijenta u kojem se reformski proces odvija.
“Izražavamo zabrinutost zbog zlonamjernog stranog uplitanja usmjerenog na diskreditaciju EU i podsticanje podjela u društvu, uključujući potenciranje identitetskih pitanja. Takvi pokušaji predstavljaju dodatni izazov za očuvanje društvene kohezije i stabilnog evropskog kursa zemlje”, ukazali su poslanici EP.
Takođe su iznijete različite ocjene o dinamici usklađivanja sa pravnom tekovinom EU. Dok su pojedini sagovornici pozdravili brzo usvajanje zakonodavstva koje treba da ubrza približavanje evropskim standardima, drugi su ukazali na dileme i rezerve kada je riječ o kvalitetu samog procesa. Time je otvoreno pitanje da li brzo donošenje propisa prati dovoljno inkluzivna rasprava, institucionalna priprema i pravna preciznost, što je ne manje važno za ukupnu ocjenu reformskog napretka.
I u razgovorima sa predstavnicima civilnog društva, pažnja je bila usmjerena na političku situaciju i odnose na unutrašnjoj sceni, a članovi delegacije su ih naveli kao posebno dragocjene kako bi dobili dodatne uvide u kvalitet reformi i sagledavanje situacije van institucionalnih okvira.
“Posjeta Crnoj Gori organizovana je u pravom trenutku, nakon pozitivnih pomaka u pristupnom procesu. Članovi AFET-a posebno su ohrabrili vlasti da iskoriste postojeću priliku i dodatno ubrzaju ostvarenje cilja da do kraja ove godine zatvore sva pregovaračka poglavlja. Takav iskorak bio bi snažna potvrda da pozicija među predvodnicima proširenja nije samo politička formulacija, već rezultat konkretnog i mjerljivog napretka na terenu”, zaključuje se u izvještaju o posjeti Crnoj Gori.
Takve ocjene poslužiće kao važna osnova za pripremu predstojeće Rezolucije EP o godišnjem izvještaju EK o napretku naše zemlje, u kojem će se ocjenjivati napredak tokom protekle godine. Do sredine juna, za kada je predviđeno usvajanje tog dokumenta u EP, Crna Gora treba dodatno da poziciju zemlje, koja se već vidi kao najizgledniji naredni kandidat za članstvo, potvrdi ubrzanjem reformi, jačanjem institucija i opipljivim rezultatima u oblastima koje EU smatra presudnim.
