Konzervator-restaurator JU Muzeji i galerije Podgorice Magdalena Radunović, za Portal RTCG, objašnjava da je Sahat kula jedan od rijetkih objekata koji je sačuvao autentičan izgled, i koji je sačuvao svoju funkciju.
"Sačuvan je takođe i satni mehanizam na trećoj etaži koji je integralni dio Sat kule", kazala je Radunović.
Još uvijek otvorena samo za najavljene posjete
Nakon njene sanacije 2017. godine, moguće je ući u nju i popeti se do samog vrha i uživati u panoramskom pogledu na Podgoricu. Međutim, plan da bude otvorena za turističke posjete, još uvijek nije ostvaren.
"Pa 2017. kada smo radili sanaciju bila je namjera da se ona otvori za turiste, međutim još se nisu stekli uslovi, jer ona pod tim uslovima po kojima smo izveli konzervatorski projekat i ojačali etaže, ne možemo da zatvorimo te autentične otvore, pa je zato rizična za posjetioce", istakla je Radunović.
Sada je njena unutrašnjost, kako kaže, stabilna, ali dosta strma i nije baš poželjna za neku turističku ponudu, jer moralo bi to da bude ograničeno i sa visokom pažnjom.
"Međutim mi otvaramo po zainteresovanim grupama, dakle može da se uđe i pogleda, jer ima dosta toga interesantnog. U principu bi mogli da ulaze ali selektivno po dvije do tri osobe, pa tu onda treba i zaposliti najmanje dvije osobe, da se ona održava", saopštila je Radunović.
Ističe da još uvijek imaju namjeru da je otvore i za masovniju turističku posjetu.
"Svakako bi ona bila interesantna za posjetioce, kada se popne na četvrtu etažu, to je jedan mali panoramski pogled na Podgoricu, na jednu stranu se može vidjeti Ribnica i Morača, a na drugu brdo Ljubović, i svakako bi bila atraktivna", kazala je Radunović.
Sahat kula je sagrađena u drugoj polovini 19. vijeka. Sagradio je turski vezir Hadži-paša Osmanagić. Dugo je bila do polovine 20. vijeka najveći građevinski objekat u Podgorici. Visoka je nepunih 20 metara.
To je rijetka podgorička građevina koja je preživjela njemačko bombardovanje Podgorice u Drugom svjetskom ratu.
"U turbulentnim vremenima, u vrijeme ratovanja služila je kao kula braniš, ona ima otvore puškarnice na sve četiri etaže, koje možete vidjeti i sada", objašnjava Radunović.
Oko nje je bilo pazarište, gdje se prodavala i razmjenjivala roba, kao mala pijaca. A pored nje nekada je bila i Autobuska stanica.
Sahat kula sastoji se od četiri drvene etaže
Na trećoj etaži je postavljen stari satni mehnizam sa zubčanicima, a na četvrtoj etaži je zvono.
"Na četvrtoj etaži je zvono koje je urađeno 1890. godine izliveno u italijanskom gradu Basano i Knjaz Nikola je dao jedan dio novca kao i tadašnja Opština Pogorice. Zatim, u ovom novijem vremenu ona je sanirana 2017. po konzervatorskom projektu i svim uslovima koje smo dobili od nadležne državne ustanove. Tako da je ona sad konstruktivno stabilna, ojačana, u dobrom je stanju", objašnjava Radunović.
Sat integralni dio kule, nekada bio vremenski orjentir
Sahat kula je i ranije redovno obavještavala građane Podgorice koji je čas. Kako je nekada rijetko ko od građana imao sat, dugo je bila jedini vremenski orjentir prema kome se čovjek u varoši mogao upravljati.
Sat je okrenut prema zapadu prema rijeci Morači i Ribnici jer je na tu stranu gravitirala Stara Varoš. On otkucava na svakih sat vremena onoliko puta koliko je sati i na svakih posla sata.
"Sat je na zapadnoj strani, sad na toj strani nije baš praktično jer Podgorica sada gravitira na suprotnim stranama. Bilo je planova da se na sve četiri strane postavi sat, ali to tada nije odobreno. Ja mislim da to ne treba raditi jer njena je vrijednost da se sačuva u izvornom stanju", naglasila je Radunović.
Ona je jedna od sačuvane u Crnoj Gori. Osim u Podgorici, jedna je i u Ulcinju, zatim u Baru i Pljevljima.
Sahat kula je kulturno dobro zaštićeno Zakonom o zaštiti kulturnih dobara i sve intervencije i mjere koje podliježu nekoj izmjeni podliježu prvo dozvolama i saglasnostima Uprave za zaštitu kulturnih dobara na Cetinju.
