Na dvodnevnom samitu glavna tema će biti dugoročna vizija EU i suočavanje sa rastućim pritiskom finansijskih tržišta i evropskih partnera da se hitno pronađe rješenje za dužničku krizu koja se sve više širi. Nakon što su Grčka, Irska i Portugal već u programu međunarodne pomoći, nedavno su Španija i Kipar zatražili pomoć za svoje banke.
Formiranje čvršće ekonomske, fiskalne i političke unije podrazumijeva i prepuštanje dobrog dijela ovlašćenja nacionalnih država u korist zajedničkih institucija oko čega će se teško postići kompromis, prenosi TVCG na svom sajtu.
Kamate koje na svoje dugove plaćaju Španija i Italija postaju sve neizdržljivije i postoji bojazan da se ove zemlje neko vrijeme neće moći finansirati na financijskim tržištima.
Samit je započeo tradicionalnim susretom s predsjednikom Evropskog parlamenta, a onda se nastavlja raspravom o Višegodišnjem budžetskom okviru i paktu za privredni rast i zapošljavanje.
U EU-u namjeravaju da definišu Višegodišnji budžetski okvir (MFF) do kraja ove godine pa zbog toga ova tema, za sada, ne izaziva posebnu pažnju. Slično je i sa paktom o privrednom rastu i zapošljavanju, koji je već uglavnom dogovoren i koji predviđa da se oko 130 milijardi eura nepotrošenih sredstava iskoriste za investicije kojima bi se "pogurao" privredni rast.
Tokom radne večere započeće rasprava o izviještaju koji je pripremio predsjednik Evropskog vijeća Herman Van Rompej u saradnji s predsjednikom Komisije Hozeom Manuelom Barozom, predsjednikom Evropske centralne banke Mario Dragim i šefom euro grupe Žan Klod Junkerom.
U izvještaju naslovljenom "Prema istinskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji", nalaze se predlozi za uspostavljanje bankarske, fiskalne, ekonomske i političke unije. Prema tom dokumentu, zemlje članice eurozone koje krše pravila o visini duga i deficita bi morale da pristanu na dijeljenje suvereniteta u budžetkoj politici i da prepuste zajedničkim institucijama u Briselu ovlašćenje koje im omogućava intervenisanje u slučaju prekoračenja budžeta.
Riječ je o viziji buduće ekonomske i monetarne unije (EMU), koja je u prvom redu usmjerena na zemlje članice eurozone, a njegovi autori ističu da proces "prema dubljoj ekonomskoj i monetarnoj uniji treba biti obilježen otvorenošću i transparentnošću i da mora biti u potpunosti usklađen s jedinstvenim tržištem u svim aspektima".
U izvještaju se daju obrisi buduće strukture ekonomske i monetarne unije koja bi trebala da postane stvarnost tokom sljedeće dekade, a to uključuje mogućnost promjene evropskih ugovora.
Čelnici EU-a na Samitu će formalno odobriti početak pristupnih pregovora s Crnom Gorom, koji će sjutra biti svečano otvoreni.
