Milačić je kazao za „Dan" da je to uradio kako bi tužilaštvo ispitalo razmjenu zemljišta jer, kako je rekao, sumnja u nepravilnu procjenu tržišne vrijednsoti, nedostatak transparentnosti i moguć sukob interesa i povredu javnog interesa.
“Razmjena zemljišta je izvršena između fizičkog lica i Glavnog grada i ne znamo da li je sve zakonski odrađeno. Zbog toga smo Specijalnom državnom tužilaštvu podnijeli krivičnu prijavu. Već su me kontaktirali oko prikljupljanja dokaza i dao sam izjavu pred Specijalnim policijskim odjeljenjem. Predmet je u fazi izviđaja”, saopštio je Milačić.
Milačić ukazuje da je kamenolom planiran u srcu Kuča, između sela Medun, Liješta i Kosor. Zastupa, kaže oko 350 mještana.
“Svi poljoprivrednici će biti pogođeni izgradnjom kamenoloma. Ovaj kamenolom nema infrastrukturu da bi pravilno funckionisao i radio jer treba da bude snabdjeven velikim izvorištem vode što na prostoru Kuča ne postoji. Mještani su sami izgradili vodovod za sela i samim tim će doći do nestašice voda ako se kamenolom napravi na ovom području”, rekao je Milačić.
Odluka o davanju saglasnosti za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa za potrebe gradnje kamenoloma usvojena je na sjednici Skupštine Glavnog grada 3. jula prošle godine. Glavnom gradu je prenijeto 127.714 kvadratnih metara ukupno vrijednih 449.600 eura odnosno 3,52 eura po kvadratu. Za uzvrat, Glavni grad je dao zemlju od 1.168 kvadrata u naselju 12. maj, procijenjenu 585.168 eura odnsono 501 euro po kvadratu. Razlika u vrijednosti od 135.568 eura u kroist Glavnog grada fizičko lice je trebalo da isplati Glavnom gradu u roku 15 dana od dana zaključivanju ugovora o sporazumnom rješavanju imovinsko-pravnih odnosa.
Direktor Puteva Radoš Zečević saopštio je da je krajem decembra prošle godine dobio poziv od SDT-a da se izjasni o krivičnoj prijavi.
“Samu odluku o razmjeni zemljišta pisala je Direkcija za imovinu tako da u tom dijelu ne mogu se izjašnjavati”, rekao je Zečević.
Milica Kadović, direktorica Direkcije za imovinu, koja je na sjednici Skupštine Glavnog grada predstavljala odluku, je rekla da ona ne daje medijske izjave na ovu temu.
Specijalno državno tužilaštvo nije jedina adresa na koju se Milačić obratio. On je od brojnih gradskih i državnih organa tražio da se odrede o ovom slučaju. Od ombudsmana je tražio da se ispita rizik po pravo na zdravu životnu sredinu, od Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj cjelokupnu dokumentaciju o razmjeni zemljišta, a iz ovog organa uprave su im rekli da se obrate Direkciji za imovinu. Milačić se Vladi obratio tri puta ukazujući na zabrinutost mještana za zdravlje i životnu sredinu tražeći reviziju odluke o razmjeni, dok je od Uprave za nekretnine tri puta tražio pristup dokumentaciji. Advokat je tri puta od Ministarstva zdravlja tražio procjenu uticaja kamenoloma na zdravlje, a od Agencije za zaštitu životne sredine pristup informacijama reviziju procjene uticaja na životnu sredinu ili pokretanje nove procedure. Od Ministarstva ekologije tražio je da se zabrani projekat izgradnje odakle mu je dostavljen odgovor da ekološki inspektor nije konstatovao obavljanje djelatnosti na toj lokaciji i da nemaju nadležnosti da zabrane rad. Upravi za inspekcijske poslove predao je prijavu za potencijalno nelegalne aktivnosti odkale je obaviješten da je ona proslijeđena ekološkoj i rudarskoj inspekciji. Od Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine tražio je obustavu daljih aktivnosti. Advokat se obratio i Skupštini Glavnog grada inicijativom da se poništi odluka o razmjeni zemljišta, a odgovoreno mu je da je za pokretanje građanske inicijative potrebno obezbijediti najmanje 1.000 bpotpisa građana.
Inače, na sjednici Skupštine Glavnog grada, kada se o odluci raspravljalo, odbornici opozicije Vladan Arsović, Budimir Mugoša, Srđan Perić i Ilija Mugoša su tražili da se povuče sa dnevnog reda tražeći detaljniju dokumentaciju. Arsović je tražio da se objasni kako je lokacija odabrana jer u skupštinskom materijalu nije bilo toga objašnjenja. Tražio je ko su ljudi koji su bili u komisijama za odabir. On je izrazio sumnju u pribavljanje imovinske koristi fizičkom licu. Budimir Mugoša je pitao kako su se prijavili potencijalni ponuđači jer javnog poziva nije bilo. On je kazao da tu lokaciju država ne prepoznaje kao kamenolom. Mugoša je ukazao da su mineralne sirovine vlasništvo države i da njima raspolaže jedino Ministarstvo ekonomskog razvoja, a da je u ovom slučaju ta procedura prekršena. Direktor Puteva Radoš Zečević je pred odbornicima rekao da je on plasirao ideju za otvaranje kamenoloma pa da su stigle ponude. Kazao je da ih je bilo sedam, a da su stračnjaci izabrali Kuče. Direktorica Direkcije za imovinu Milica Kadović je kazala je da su u praksi Glavnog grada imali osam odluka koje su se bavile institutom razmjene.
U odluci koja je usvojena je naznačeno da će Direkcija za imovinu u ime Glavnog grada, pred nadležnim notarom, zaključiti ugovor o sporazumnom rješavanju imovinsko-pravnih odnosa, u skladu sa odlukom.
Ako ne uspiju tražiće privremenu mjeru zabrane građenja
Advokat Dražen Milačić misli da će uspjeti da zaustave gradnju kamenoloma.
“Ima toliko lokacija na kojima se kamenolom može napraviti. Oko njega ljude žive od poljoprivrede, stočarstva i pčelarstva. Gradnja kamenoloma bi ugrozila pčelarstvo”, naveo je Milačić.
U slučaju da inicijative ka nadležnim organima ne urode plodom, i počne gradnja kamenoloma, Milačić navodi i šta će preduzeti.
“Kuči su jako ozbiljni i ići će na proteste, a pred sudskim organima ćemo pokrenuti zaštitu i privremenu mjeru zabrane građenja”, saopštio je Dražen Milačić.
