U februaru je Gabriel Cuhtrigel (Zuchtriegel )izabran da bude direktor naredne četiri godine, pošto je na konkursu pobijedio 43 kandidata.
Dolazi iz nalazišta Pestuma, prostranog kompleksa drevnih grčkih ruševina u regiji Kampanje, na jugu Italije, gdje je bio direktor od 2015. godine kao jedan od sedam inostranih stručnjaka koji su angažovani da vode italijanske muzeje i kulturne znamenitosti.
Ipak, nekoliko dana pošto je novi direktor izabran, dva od četiri člana Naučnog odbora Pompeje, važnog tijela nalik na upravni odbor preduzeća, podnijela su ostavke jer, kako kažu, smatraju da on nema dovoljno iskustva da bi bio na toliko važnom mjestu.
"Smatramo da minimalni uslovi za saradnju s njim ne postoje", napisali su Irene Bragantini i Stefano De Karo (Caro) u pismu o ostavci koju su zajedno podnijeli odlazećem direktoru Pompeje, Masimu Osani (Massimo Osanna), prenio je londonski "Tajms".
"Njegova biografija nema dovoljnu dubinu i teško je vidjeti da on ima iskustva potrebnog da donosi odluke i vodi konzervaciju i restauraciju tamo gdje to košta milione i milione, ali gdje je lako napraviti greške", napisali su oni.
Ipak, odlazeći direktor Osana je branio svog nasljednika Cuhtrigela: "Fantastično je obavio posao u Pestumu, gdje je,prije no što je došao, kiša curila u muzej", rekao je on. "Usredsredio se na održavanje, udvostručio broj posjetilaca, prvi put ih pustio u hramove i privukao lokalno stanovništvo", naveo je direktor.
Po imenovanju novog direktora Pompeje, italijanski ministar kulture Dario Frančeskini (Franceschini) slično je pohvalio Cuhtrigelov rad u Pestumu, rekavši da je mladi arheolog "obavio nevjerovatan posao".
"Hvala mu, on je primjer kako treba raditi", istakao je ministar Frančeskini. "Siguran sam da će biti dobar i u Pompeji", poručio je on.
Cuhtrigel čije imenovanje su mnogi vidjeli kao dio stalnog napora za kadrovsko podmlađivanje sektora kulture u Italiji uopšte i same Pompeje, već je uznemirio mnoge obećavajući da se na tom nalazištu više neće raditi kao decenijama do sada.
Iako je u Pompeji posljednjih godina bilo mnogih važnih otkrića, uključujući dobro očuvane ostatke dvojice muškaraca i opremu proročice, kao i, nedavno, svečanih kočija, dalja iskopavanja neće biti prioritet za Cuhtrigela koji bi da se napreduje, kako je rekao u intervjuu za britanski "Gardian".
Umjesto iskopavanja lopaticom i špahtlom, okrenuće se novim, manje invazivnim metodama istraživanja kao što je korišćenje dronova, infracrvenih senzora i podataka sa satelita.
"Nećemo raditi nova iskopavanja samo da bismo ih radili", rekao je za britanski list.
"Iskopavanje je uvijek vrsta uništenja, jer iskopavate slojeve i kontekst koji ne možete vratiti na staro, kako je bilo, to je jednokratna operacija koju treba obaviti vrlo pažljivo, i sve dokumentovati. Uz to, ne možemo da isključimo da će u budućnosti biti novih metoda i novih mogućnosti, pa bi zato trebalo nešto neiskopano ostaviti za buduće generacije", rekao je on.
Pompeja je bila dinamičan i bogat antički grad kod današnjeg Napulja. Sedam vjekova tu su živjeli Samniti, Grci, Etrurci i Rimljani. Grad je 24. avgusta 79. godine nove ere potpuno uništen, ali i konzerviran, sa nekim od svojih stanovnika, sasvim zatrpan i ugljenisan vrelim pepelom od erupcija vulkana Vezuva na čijoj je padini. Ponovo je nadjen u 17. vijeku, a u narednom su počela arheološka istraživanja koja traju i danas.
