Muzički centar Crne Gore nije jedina ustanove kulture koja ima svoj Pravilnik o poslovnoj tajni. Takav jedan akt koji tajnom proglašava brojne informacije iz djelokruga rada ustanove, 26. marta usvojio je i Savjet Narodne biblioteke „Stevan Samardžić“ u Pljevljima, piše Pobjeda.
Na to su juče upozorili iz Sindikalne organizacije Biblioteke, pozivajući se na tekst Pobjede od 31. marta u kojem smo objavili da je nadležna Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama poništila Rješenje Muzičkog centra Crne Gore kojim je Pobjedi odbijeno dostavljanje ugovora o djelu. Agencija je, podsjetimo, utvrdila da nijedna ustanova internim aktom, u ovom slučaju Pravilnikom o poslovnoj tajni, ne može proglašavati tajnim podatke koji su javni po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama.
Izgovor zaštite
Iz Sindikalne organizacije zaposlenih Narodne biblioteke ,,Stevan Samardžić“ od osnivača Opštine Pljevlja zatraženo je hitno razrješenje članova Savjeta zbog ugrožavanja javnog interesa i uvođenja pravila bez presedana: tajna je apsolutno sve što se ne objavi na sajtu Biblioteke (član 3a Pravilnika o poslovnoj tajni). Status poslovne tajne ovi podaci zadržavaju sve do momenta zvaničnog objavljivanja na internet stranici ili oglasnoj tabli Biblioteke, čime se, kako ističu iz Sindikalne organizacije, pravo na informisanje podređuje volji organa rukovođenja, a ne javnom interesu.
Pravilnik je, tvrde iz Sindikata, uvršten naknadno u dnevni red sjednice, što može biti suprotno pravilima o radu organa upravljanja i principima transparentnog i zakonitog odlučivanja. Smatraju da se pod izgovorom zaštite poslovne tajne pokušava uspostaviti gotovo potpuna kontrola nad informacijama i stvoriti ambijent straha, pritiska i ćutanja među zaposlenima.
"Time se brutalno briše granica između onoga što zaista treba štititi i onoga što mora biti dostupno javnosti. U praksi, to znači da građani mogu biti potpuno isključeni iz uvida u rad ustanove koja se finansira njihovim novcem", ustvrdili su iz Sindikata, dodajući da posebno zabrinjava odredba člana 3a Pravilnika, kojom se praktično svi podaci koji nijesu objavljeni na internet stranici Biblioteke proglašavaju poslovnom tajnom.
"Ovakvo rješenje je u direktnoj suprotnosti sa Zakonom o zaštiti poslovne tajne, koji jasno propisuje da poslovna tajna može biti samo informacija koja ima stvarnu komercijalnu vrijednost i za koju su preduzete konkretne mjere zaštite. Proglašavanje gotovo cjelokupnog rada ustanove tajnom predstavlja grubo proširivanje zakonskog pojma i pravno je neodrživo", saopšteno je iz Sindikata.
Međutim, uvidom u Pravilnik o poslovnoj tajni jasno je da se detaljno uređuje pojam i zaštita povjerljivih podataka u radu ove ustanove. Dokument propisuje da se poslovnom tajnom smatraju podaci koji nijesu javno dostupni, imaju određenu vrijednost za rad institucije i čije bi otkrivanje moglo nanijeti štetu, ali i oni koji su označeni kao povjerljivi ili se takvima smatraju po prirodi. Posebnu pažnju privlači odredba prema kojoj se poslovnom tajnom smatraju i svi podaci i dokumenta koji nijesu zvanično objavljeni, sve do trenutka njihove objave od nadležnog lica. Takvo rješenje uvodi širok okvir u kojem status informacija zavisi od njihove objave, a ne isključivo od njihove prirode ili zakonskog režima.
Pravilnik dalje precizira da se poslovnom tajnom mogu smatrati planovi rada, finansijski dokumenti prije usvajanja, dokumentacija u vezi sa javnim nabavkama prije objave, kao i podaci o ugovorima i donacijama prije njihove javne prezentacije. Istovremeno, jasno se navodi da se poslovnom tajnom ne mogu smatrati podaci koji su po zakonu javni, uključujući informacije koje se objavljuju u skladu sa propisima o slobodnom pristupu informacijama, kao i podaci o trošenju budžetskih sredstava u obimu propisanom zakonom.
Dokument dodatno uređuje zaštitu ličnih podataka korisnika i zaposlenih, uključujući podatke o korišćenju bibliotečke građe, kao i tehničke i bezbjednosne informacije u vezi sa informacionim sistemom ustanove. Predviđene su i obaveze zaposlenih da čuvaju poslovnu tajnu, kao i odgovornost za njeno eventualno otkrivanje. Na kraju, pravilnik ostavlja prostor za dalju primjenu kroz praksu, posebno u dijelu koji se odnosi na razgraničenje između podataka koji se smatraju povjerljivim do objave i onih koji su, po zakonu, dostupni javnosti.
Traže razrješenje
Povodom usvajanja Pravilnika, Sindikalna organizacija NB ,,Stevan Samardžić“ je ipak uputila dopis predsjedniku Opštine, predsjednici SO Pljevlja, odbornicima u SO Pljevlja, predsjedniku i članovima Savjeta Biblioteke. - Ovim putem vas upoznajemo sa sadržajem članka objavljenog u dnevnom listu „Pobjeda“ dana 31. marta 2026. godine, pod naslovom „Interni akt ustanove ne može ograničiti pristup podacima“, kako biste u potpunosti sagledali pravne posljedice i ozbiljnost propusta nastalih usvajanjem spornog Pravilnika o poslovnoj tajni – saopštili su oni, pozivajući se na tekst o poništavanju Rješenja Muzičkog centra Crne Gore od Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, kojim se Pobjedi odbija dostavljanje ugovora o djelu zbog Pravilnika o poslovnoj tajni.
Kako su dodali, član Savjeta Biblioteke iz reda zaposlenih – kolega Danko Radovanović, uputio je inicijativu za održavanje sjednice Savjeta, sa prijedlogom da se navedeni pravilnik stavi van snage, u cilju otklanjanja daljih štetnih posljedica i izbjegavanja potencijalne krivičnopravne odgovornosti. Istovremeno, uputili su inicijativu osnivaču – predsjedniku opštine, predsjednici SO Pljevlja, kao i odbornicima – da, u skladu sa nadležnostima, hitno pokrenu postupak razrješenja članova Savjeta Biblioteke, imajući u vidu da su postupanjem doveli u pitanje zaštitu javnog interesa i zakonitost rada ustanove.
"Sindikalna organizacija će u narednom periodu razmotriti i donijeti odluku o pokretanju odgovarajućih pravnih postupaka protiv članova Savjeta koji su glasali za usvajanje navedenog pravilnika", zaključeno je u saopštenju.
Prvo odbijanje zahtjeva, pa „zaključavanje“ informacija
Iz Sindikalne organizacije su ukazali da njihov zahtjev za dostavljanje prekršajnih naloga i kazni koje Biblioteka plaća novcem građana Pljevalja najbolje ilustruje razlog hitnog uvođenja Pravilnika o poslovnoj tajni. Sindikat Biblioteke priložio je zahtjev za dostavljanje informacija i dokumentacije, upućen direktorici Bojani Đačić i predsjedniku Savjeta Milutinu Petroviću. Oni su zahtijevali dostavljanje ,,svih kazni – prekršajnih naloga izdatih u periodu od 3. jula 2023. godine zaključno sa 20. februarom 2026. godine“. U odgovoru direktorice Bojane Đačić, koji je takođe priložen uz saopštenje, navodi se da ,,zahtjev nije dovoljno precizno određen“.
"S obzirom da obuhvata više različitih dokumenata za duži vremenski period, bez jasnog navođenja konkretnih akata ili informacija. Pravo na pristup informacijama podrazumijeva jasno određen i konkretizovan zahtjev, kako bi bilo moguće postupiti u skladu sa zakonom. Organ nije u obavezi da vrši izbor, sistematizaciju ili kreiranje informacija u ime podnosioca zahtjeva", navela je u odgovoru Đačić.
Podaci koji su donedavno bili „neprecizno traženi“, sada su usvajanjem spornog akta postali – poslovna tajna.
Petrović: Pravnici rekli da je Pravilnik dobar
Predsjednik Savjeta Narodne biblioteke ,,Stevan Samardžić“ Milutin Petrović je na pitanje Pobjede o razlogu donošenja Pravilnika o poslovnoj tajni kazao da ne može davati izjave dok ga Savjet ne ovlasti za to jer je njegova nadležnost, kako je kazao, samo predsjedavanje Savjetom. Komentarišući navode Sindikata da je Pravilnik u suprotnosti sa Zakonom o poslovnoj tajni, ali i drugim zakonom koji reguliše slobodan pristup informacijama, Petrović je istakao da ,,ne zna da je u bilo kakvoj suprotnosti sa tim zakonom“.
"Pravnici su gledali Pravilnik i svaki je rekao da je taj Pravilnik dobar", kazao je Petrović za Pobjedu.
