"Ne može se građanima tovariti teret lošeg rada preduzeća"

Pljevaljske muke: Vodu iz vodovoda ne piju, ali je skupo plaćaju

Veći dio gradskog područja Pljevalja u decembru, januaru i februaru bio je bez vode za piće usljed, kako su saopštavali iz gradskog Vodovoda, povećane mutnoće vode na izvorištima.

Pljevaljske muke: Vodu iz vodovoda ne piju, ali je skupo plaćaju Foto: tvcg
DanIzvor

Iz Nevladine organizacije (NVO) "Legalis" iz tog razloga traže umanjenje računa za vodu i ističu da su građani Pljevalja imali uvećane troškove zbog kupovine flaširane vode.

– Opština Pljevlja, kao osnivač lokalnog preduzeća Vodovod, mora iznaći rješenje da građani plaćaju umanjene račune za vodu kada je kvalitet iste loš. Duži vremenski period, tokom ove zime, građani Pljevalja nisu imali vodu za piće i prema tome računi za vodu moraju biti umanjeni – ističe predstavnik NVO "Legalis" Miloš Ostojić i naglašava da je neophodno uvesti tu praksu, te da je bilo potrebno umanjiti račune i u prethodnim godinama, jer građani Pljevalja konstanto dobar dio godine nemaju ispravnu vodu za piće iz gradske vodovodne mreže.

– Dodatni problem je što Pljevljaci plaćaju gotovo najskuplju vodu u čitavoj Crnoj Gori. Kubik vode u Pljevljima se plaća 0,60 euro centi, a u Podgorici 0,41 euro cent – kaže Ostojić i poručuje da je neophodno razmišljati i o smanjenju cijene vode u Pljevljima i da u lokalnom preduzeću Vodovod moraju povesti više računa o racionalizaciji troškova rada.

– Ne može se građanima tovariti teret lošeg rada preduzeća. Sasvim je sigurno da je tamo zaposlen preveliki broj radnika i da su troškovi veliki, ali se mora voditi računa da se ti troškovi što prije smanje – naglašava Ostojić.

Podsjećamo, građani Pljevalja su prvi put ostali bez vode za piće sredinom decembra i takva situacija je potrajala do 9. januara.

Potom se voda na izvorištima, usljed obilnih padavina, zamutila 18. januara i takva situacija je potrajala duži vremenski period. 20. februara iz gradskog Vodovoda je saopšteno da se voda može koristiti za piće sa sva tri izvorišta, da bi potom 3. marta građani bili obaviješteni da se voda ne može koristiti za piće u onim djelovima grada gdje se vodosnabdijevanje vrši sa izvorišta Breznice i to su posljednje informacije po pitanju kvaliteta vode.

Poseban problem je što je nemoguće utvrditi koji djelovi grada dobijaju vodu sa izvorišta Breznica, jer se ona u vodovodnom sistemu miješa sa vodom sa postrojenja Pliješ.

Inače, problem sa kvalitetom vode za piće iz gradske vodovodne mreže u Pljevljima traje već decenijama. Prethodnih godina predsjednici Opštine Mirko Đačić Igor Golubović obećavali su da će se situacija popraviti, ali boljitaka nema.

U zimskim i proljećnim mjesecima usled obilnijih padavina i kada dolazi do kopnjenja snijega voda na izvrištima je uvijek uvećane mutnoće. Takva situacija vlada i tokom ljeta, ali na sreću ljeti kiša ne pada danima pa se izvorišta prije izbistre, ali ako nastupi suša, onda opet vode nema u dovoljnim količinama.

Tako su tokom ljeta potrošači u gradskom naselju Guke često bez vode iz gradskog vodovoda ili su na snazi restrikcije u vodosnabdijevanju.

Za stanovnike ovog naselja prednost je što oni vodu dobijaju sa izvorišta Jugoštice, koje se tokom godine najmanje zamuti.

Graditi fabriku za prečišćavanje

– Jedino ispravno rješenje za vodosnabdijevanje Pljevalja jeste izgradnja fabrike za prečišćavanje vode na mjestu Pliješ. U tom slučaju cjelokupna voda za grad bi se uzimala iz vještačke akumulacije Otilovići – kaže za "Dan" Milovan Gogić, bivši sekretar Sekretarijata za komunalne poslove, puteve i vode.

On naglašava da je to predlog koji su dali ljudi od struke i dodaje da bi vodu sa izvorišta trebalo prepustiti za vodosnabdijevanje seoskog područja u pljevaljskoj kotlini.

– Na taj način riješilo bi se i pitanje vodosnabdijevanja seoskog područja koje tokom ljeta i suše kuburi sa vodom – podvlači Gogić.

Portal Analitika