Događajorganizovan u okviru projekta CSupMNE, kofinansiran kroz program Erasmus+, a povodom Evropskog mjeseca sajber bezbjednosti, bio je prilika da se ukaže na značaj razvoja digitalnih kompetencija, unapređenja bezbjednosnih kapaciteta i povezivanja privrede, institucija i akademske zajednice u odgovoru na sve složenije sajber prijetnje.
Sekretarka Odbora udruženja informacionih i komunikacionih tehnologija PKCG, Nada Rakočević istakla je da sajber bezbjednost nije samo tehničko pitanje, već važan preduslov kontinuiteta poslovanja, zaštite podataka i povjerenja klijenata. Naglasila je da je neophodno pravovremeno prepoznavati rizike i kontinuirano razvijati znanja i kapacitete za odgovor na sajber prijetnje, posebno imajući u vidu ograničene resurse malih i srednjih preduzeća.
„Sajber bezbjednost više nije samo tehničko pitanje, već pitanje kontinuiteta poslovanja, zaštite podataka, povjerenja klijenata i konkurentnosti kompanija. Zato je važno da o bezbjednosti ne razmišljamo tek kada se incident dogodi, već da na vrijeme razvijamo znanja i kapacitete koji će nam omogućiti da rizike prepoznamo i na njih adekvatno odgovorimo“, poručila je Rakočević.
Ukazala je i na značaj projekata CSupMNE i MontEDIH, koji kroz saradnju privrede, institucija i akademske zajednice doprinose razvoju digitalnih kompetencija i unapređenju kapaciteta za bezbjednije poslovanje.
Tatjana Ćalasan, državna sekretarka, Ministarstva prosvjete, nauke i inovacije naglasila je značaj međuresorne saradnje i povezivanja obrazovnog sistema, institucija i privrede u jačanju digitalne bezbjednosti. Posebno je ukazala na potrebu da se svijest o sajber prijetnjama razvija i kod mlađe populacije, kroz obrazovne aktivnosti i projekte koji doprinose bezbjednom korišćenju digitalnih tehnologija.
„Važno je da kroz ovakve projekte razvijamo svijest o digitalnoj bezbjednosti, posebno kod mladih, ali i da kontinuirano unapređujemo znanja i kompetencije zaposlenih u institucijama. Saradnja obrazovnog sistema, institucija i privrede ključna je za stvaranje sigurnijeg digitalnog okruženja“, poručila je ona.
U nastavku događaja predstavljeni su ključni rezultati i praktični doprinos projekta CSupMNE, sa posebnim osvrtom na ulogu visokog obrazovanja i međusektorske saradnje u razvoju kompetencija iz oblasti sajber bezbjednosti.
Prof. dr Ivana Ognjanović, UDG istakla je da iskustva stečena kroz evropske programe saradnje otvaraju mogućnosti za unapređenje obrazovnih programa i snažnije povezivanje univerziteta sa privredom i drugim relevantnim sektorima. Naglasila je da je sajber bezbjednost prepoznata kao oblast od posebnog značaja, imajući u vidu sve veću primjenu digitalnih sistema u nastavnom procesu i funkcionisanju univerziteta.
„Evropski projekti su nas naučili koliko je važno pažljivo birati partnere, razmjenjivati iskustva i dobre prakse i prilagođavati ih našem okruženju. Kroz projekat CSupMNE želimo da napravimo korak dalje u povezivanju univerziteta sa privredom i drugim sektorima, kako bismo zajednički unaprijedili znanja i kapacitete u oblasti sajber bezbjednosti“, istakla je Ognjanović.
Navela da se Projekat CSupMNE realizuje kroz partnerstvo crnogorskih univerziteta, Privredne komore Crne Gore, nadležnih institucija i međunarodnih partnera, s ciljem razmjene iskustava, primjene dobrih evropskih praksi i unapređenja kompetencija u oblasti sajber bezbjednosti. Njegov značaj ogleda se u povezivanju obrazovanja i potreba tržišta rada, kao i u stvaranju uslova za dugoročnu saradnju akademske zajednice, institucija i privrede.
Događaj je nastavljen panelom „Sajber otpornost u praksi“, tokom kojeg su razmatrani konkretni izazovi u zaštiti poslovnih sistema, odgovornost organizacija, značaj preventivnog djelovanja i edukacije zaposlenih, kao i potreba za snažnijom saradnjom u izgradnji sigurnijeg i otpornijeg digitalnog okruženja.
Jelena Terzić sa Univerziteta Crne Gore istakla je da upravljanje bezbjednošću univerzitetske mreže, koja opslužuje oko 20.000 korisnika na geografski dislociranim lokacijama, zahtijeva dubinski pristup zaštiti. UCG je, prateći potrebe tržišta, usvojio novi master program Informaciona bezbjednost, ali problem predstavlja odlazak stručnjaka zbog nekonkurentnih zarada i posljedično nezadovoljene potrebe poslodavaca.
Dejan Tomović, Asocijacija menadžera bezbjednosti, upozorio je da sajber bezbjednost više nije samo dio IT-ja, već preduslov opstanka na tržištu. Iako se u Crnoj Gori, posebno nakon sajber napada, više ulaže u zaštitu, kompanije se i dalje nedovoljno ozbiljno odnose prema ovom pitanju. Ulaganje u bezbjednost možda ne donosi neposredan profit, ali štiti poslovanje od gubitaka i omogućava stabilniju budućnost. Posebno je ukazao na značaj evropskih propisa, uključujući direktive NIS2 i DORA, koje uređuju upravljanje rizicima, bezbjednost lanca snabdijevanja i prijavljivanje incidenata.
Mladen Bukilić iz Čikoma, ocijenio je da je Crna Gora napredovala u regulatornom okviru, čime su obaveze kompanija postale konkretnije, uz mogućnost visokih kazni za nepoštovanje propisa. Ipak, ključni preduslov efikasne zaštite jeste posvećenost menadžmenta, koji mora razumjeti rizike i značaj kontinuiranog nadzora informacionih sistema. Posebno je upozorio na opasnosti zloupotrebe privilegovanih naloga, naročito domenskih administratora, čije kompromitovanje može ugroziti čitave organizacije.
Uroš Mirković, Trony, ukazao je na to da nabavka sajber tehnologije sama po sebi ne znači i bezbjednost. Ključni su rano otkrivanje prijetnji, odgovornost, sposobnost brzog oporavka i razumijevanje rizika. Prema njegovim riječima, Crna Gora treba da se više posveti ljudima, procesima i razvoju znanja, a tek potom izboru tehnologije. Istakao je i potrebu za boljim povezivanjem privrede i državnog sektora, uz aktivniju saradnju obrazovnih institucija i kompanija kako bi se stručnjaci osposobljavali za praktične potrebe tržišta.
Na kraju, održana je i sesija „Pametniji gradovi, bezbjedniji sistemi: ADCCAM2ZERO, tokom koje je Ivana Ognjanović, UDG, predstavila mogućnosti primjene pametnih i bezbjednih digitalnih rješenja u razvoju održive urbane mobilnosti. Ona je ukazala na značaj povezivanja digitalnih inovacija, bezbjednosti i održivog razvoja gradova, uz primjenu rješenja koja mogu doprinijeti efikasnijem i sigurnijem urbanom okruženju.
