Pisonero je podsjetila da je u skladu sa crnogorskom dobrom praksom konsultovanja o važnim nacrtima zakona, Evropska komisija 9. decembra dala najnovije smjernice o nacrtu Zakona o dopunama i izmjenama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnim radnjama.
Ona je ovim još jednom potvrdila da su Ministarstvo pravde, ali i ministar Kovač, svjesno obmanuli javnost, jer su tada tvrdili da „pismo koje se pojavilo u medijima u vezi prijedloga Zakona ne predstavlja mišljenje EK“.
Kovač je, osim ove obmane, a nakon višemjesečnog skrivanja teksta nacrta od crnogorske laičke i stručne jvnosti, tvrdio i da je taj Prijedlog zakona u potpunosti komplementaran sa tekovinama Evropske unije (EU).
"Komisija je dala savjete o daljnjoj potrebi usklađivanja s pravnim tekovinama EU, standardima i definicijama i ukazala na rizike i izazove tokom faze implementacije, ukoliko se zakon usvoji u obliku nacrta, te preporučila da se zakon revidira kroz inkluzivni proces konsultacija. Zabrinuti smo da nacrt zakona koji će se glasati neće uzeti u obzir ove komentare", kazala je Pisonero.
0Ona je istakla da je Crnoj Gori, kako bi poboljšala rezultate u oblasti konfiskacije imovine, ključno da ima snažan, dosljedan i efikasan pravni alat koji će služiti ovom cilju.
Eksperti Evropske komisije su u analizi nacrta zakona poslatoj Vladi u decembru prošle godine ocijenili da Crna Gora, opredjeljujući se za do sada neviđeni model, doprinosi još većoj raznolikosti u okviru postojećih sistema, što će samo dovesti do više problema u prekograničnom oduzimanju imovine, te da će model koji su predložile crnogorske vlasti, gdje se imovina oduzima isključivo u građanskim parnicama, imati uticaj na uzjamnu pravnu pomoć u Evropi.
Direktorica MANS-a Vanja Ćalović-Marković kazala je da u toj organizaciji smatraju da ne treba usvojiti ovakav zakon jer se, kako navodi, njime ne mogu postići kvalitetna rješenja.
"Napraviće se konfuzija u pravnom sistemu, zbog čega ćemo preporučiti poslanicima da ne usvajaju ovakvu verziju zakona", kazala je ona i dodala da je njihov prijedlog da se počne izrada posebnog lex-specialis zakona kojim bi se ovo pitanje regulisalo po ugledu na Italiju.
"Eventualno se može razmotriti mogućnost da se neka rješenja iz ovog nacrta, koja se odnose na proceduralne stvari u vezi sa finansijkim istragama, ali ne za oduzimanje imovine, implemnetiraju u lex specialis", kazala je Ćalović-Marković.
