Ona je juče Pobjedi kazala da je EK svjesna činjenice da je u toku postupak imenovanja novog sudije Ustavnog suda, s obzirom na dolazeće penzionisanje.
Predsjednik Ustavnog suda Milorad Gogić, prema važećem Zakonu o PIO i Ustavu Crne Gore, stiče pravo na starosnu penziju krajem maja, čime mu prestaje sudijska funkcija.
„Ova procedura se mora pravovremeno završiti kako bi se osiguralo momentalno popunjavanje upražnjenog mjesta, u skladu s važećim pravilima“, kazala je Pisonero Hernandez.
Istakla je da EK prati izbor novog sudije Ustavnog suda, te da se to mora dogoditi pravovremeno, kako nijedno sudijsko mjesto ne bi bilo upražnjeno.
Pisonero Hernandez je kazala i da ovakve izmjene zahtijevaju odgovarajuću analizu, obrazloženje i konsultacije, uključujući i one sa Evropskom komisijom i Venecijanskom komisijom.
Tokom proteklih nedjelju dana poslanici crnogorskog parlamenta su povukli dva prijedloga o produženju mandata sudijama Ustavnog suda, prema kojima bi oni trebalo da ostanu na funkciji do 67. godine.
Poslanici Nove srpske demokratije su htjeli da to učine kroz izmjenu Zakona o Ustavnom sudu, što je ocijenjeno nezakonitim na Zakonodavnom odboru. Nakon toga su povukli prijedlog.
Poslanici Pokreta ,,Evropa sad“ su mandate htjeli da produže na isto vrijeme preko Zakona o PIO, ali su od toga odustali nakon sastanka sa glavnim pregovaračem sa EU Predragom Zenovićem koji im je pojasnio da bi uslove za penziju sudija Ustavnog suda, uz široke konsultacije, trebalo regulisati u sklopu agende i dinamike reformskih procesa.
Prema Ustavu i zakonima, mandat uskoro ističe aktuelnom predsjedniku Ustavnog suda Miloradu Gogiću i sudiji Budimiru Šćepanoviću, a krajem godine i Dragani Đuranović i Desanki Lopičić.
Politički pritisci da se održi Ustavni sud su razumljivi, jer je do konačnog popunjavanja sedam sudija tog suda proteklo mnogo vremena skoro dvije godine. Skupština Crne Gore je u februaru prošle godine izabrala troje od četvoro nedostajućih sudija Ustavnog suda, a posljednjeg tek u novembru. Prije nego su sudije izabrane, zvaničnici EU i SAD su tražili kompletiranje Ustavnog suda kako bi se deblokirale institucije, a zemlja nastavila put ka članstvu u EU i insistirali su da parlament izabere svo četvoro nedostajućih sudija – pa je konsenzus tada postignut. Iz EU su upozoravali da bi moglo doći do prekida pregovora o članstvu ukoliko Ustavni sud ne bude odblokiran.
Zbog svega toga, političke partije sada imaju namjeru da produže sudijama mandat, kako ponovo ne bi došli u situaciju mukotrpnih pregovora i preglasavanja, kao što je bio slučaj prethodne dvije godine.
Pravni stručnjak Veselin Radulović je Pobjedi kazao da je predlaganje izmjena zakona da se sudijama Ustavnog suda funkcija omogući do 67. godine politička namjera kako bi se određene sudije sačuvale na tim pozicijama. On je predlaganje izmjena zakona nazvao krajnje neozbiljnim ponašanjem političkih partija kojima se pokazuju njihove krajnje namjere.
