To pokazuju rezultati objavljeni u publikaciji OECD-a.
Prema tim podacima, prosječan broj bodova koji su imali petnaestogodišnji učenici kojima je Crna Gora matična država bio je manji za 15 u odnosu na prosjek koji su ostvarila djeca imigrantskog porijekla.
Kada je u pitanju Evropa, jedini sličan odnos bio je na Kipru (22).
1U ostalim državama ta je razlika uglavnom bila u korist djece lokalnog stanovništva, što je i očekivano, s obzirom na to da im je obrazovni sistem u većoj mjeri poznat i prilagođen.
U Srbiji su lokalna djeca u prosjeku imala osam bodova više od učenika imigrantskog porijekla, na Kosovu 13, u Hrvatskoj 22, a u Sjevernoj Makedoniji 84.
Što se čitavog kontinenta tiče, najveća razlika je u Finskoj (88).
No, u mnogim državama su bodovi koje su ostvarila djeca imigranata upravo doprinijela i rastu ukupnog rezultata na PISA testiranju. Jedan od takvih primjera je Velika Britanija - lokalna djeca i učenici imigrantskog porijekla imali su identičan prosjek, sa po 517 bodova.
