Picula za hrvatski Novi list kaže da su prve reakcije prosrpskih političkih opcija u Crnoj Gori na najavu odlaganja popisa očekivano negativne. Podsjeća da je kao izvjestitelj Evropskog parlamenta za Crnu Goru uložio amandman kojim se tražilo odgađanje popisa dok se političke napetosti u zemlji ne smire.
„Jasno je da bi sprovođenje popisa praktički paralelno s konstituiranjem Skupštine i sastavljanjem Vlade moglo imati dalekosežno negativne posljedice. Poziv Srpske pravoslavne crkve da se građani Crne Gore izjasne kao Srbi i govornici srpskog jezika direktno je uplitanje u demokratske procese u toj zemlji i očita kampanja dirigirana iz Srbije. Važno je da vlasti u Crnoj Gori postupaju transparentno i osiguraju legitimnost samog popisa kako bi se umanjila sumnja u njegovu objektivnost i rezultate. Povjerenje građana u sprovođenje ovog procesa ključno je za smirivanje političkih tenzija i osiguranje da popis izgubi atribuciju kontroverznostim“, ocijenio je Picula.
Prema njegovim riječima, sigurno je da bi veliko povećanje udijela Srba u stanovništu i veći broj građana koji se izjašnjavaju kao govornici srpskog jezika dali vjetar u leđa prosrpskim snagama i tako pokrenuli novu političku dinamiku u Crnoj Gori, koja bi predstavljala prijetnju za crnogorsku naciju i stabilnost cijele regije.
„Zbog toga Srbija i Rusija toliko i rade na tome. Međutim, ne treba sumnjati u snagu crnogorskog otpora takvim scenaristima i lokalnim izvođačima političkih radova u korist "srpskog sveta". Crnogorsku državnost su u istoriji već pokušale negirati različite verzije velikosrpskog projekta, ali se na kraju slomio on, a ne crnogorska želja za samostalnosti“, naglasio je Picula.
On je napomenuo da su transparentnost i vjerodostojnost procesa popisa stanovništva ključne za izbjegavanje ozbiljnih političkih kriza. Ako procrnogorska opozicija odluči da ne prizna rezultate popisa koji bi pokazao promjene u etničkom sastavu stanovništva, to bi, ističe Picula, moglo izazvati dodatne političke napetosti u zemlji.
„Opozicija bi mogla organizovati proteste, kampanje nesaradnje s vlastima ili druge oblike političkog pritiska kako bi osporila rezultate i izrazila svoje nezadovoljstvo. Situacija bi se mogla dodatno zakomplikovati ako međunarodna zajednica, uključujući EU i druge relevantne aktere, ne prizna rezultate ili izrazi zabrinutost zbog procesa popisa. Ovo bi moglo dovesti do međunarodnih pritisaka i povećati napetosti u zemlji“, ocijenio je Picula.
Na pitanje ko može garantovati da će popis biti napravljen kako treba u situaciji kad će ga sprovoditi vlada čiji su članovi kao i aktualni predsjednik Crne Gore jako bliski Beogradu, Picula kaže da će to biti ozbiljan test za novu izvršnu vlast koja će zbog svog sastava i onako biti pod posebnim nadzorom zapadnih partnera Podgorice.
„U situaciji gdje postoji zabrinutost u vezi s nepristranošću sprovođenjapopisa, ključno je otklanjati sve dileme i osigurati efikasan nadzor. Moguć je i angažman međunarodnih organizacija. Osim toga, uključivanje civilnog društva i opozicije u nadzor sprovođenje popisa takođe može pridonijeti vjerodostojnosti procesa“ istakao je Picula.
U političkim kuloarima postoji teza da Sjedinjene Države popuštaju Beogradu kada su u pitanju Crna Gora i Republika Srpska, a s druge ga strane pritišću oko Kosova. Po toj logici zapad želi da Srbija napusti oslonac na Rusiju i uvede joj sankcije, te neizravno prizna neovisnost Kosova, a da će zauzvrat dobiti ustupke što se tiče Crne Gore, BiH, čak i Makedonije. Koliko ovakve teorije drže vodu?
On je rekao i da postoji međusobno razumijevanje EU-a i SAD-a o potrebi očuvanja stabilnosti, posebno u kontekstu ruskih napora da putem destabilizacije regije očuvaju svoj utjecaj u njoj.
„Što se tiče disciplinovanja Srbije na Kosovu i "popuštanja" u pogledu Crne Gore i BiH, ne vidim tu neku jasnu logiku, jer takav pristup realno ne bi doveo do nekog održivog rezultata. Naprotiv“, rekao je Picula.
