On je primio crnogorske predstavnike u svojstvu stalnog izvestioca za Crnu Goru i predsjednika Radne grupe EP za Zapadni Balkan, sa kojima je razgovarao o aktuelnoj situaciji u zemlji, skupštinskom zastoju u procesu izbora ustavnih sudija i spornom Zakonu o predsjedniku.
Picula je ocijenio da će 12. decembra, uz ocjenu Venecijanske komisije, biti razjašnjeno da li u sadašnjem rasporedu snaga u Skupštini postoji politički kapacitet da se postigne dogovor i napredak po ovoj temi, ili je on potpuno iscrpljen.
On je istakao da ne vidi velike mogućnosti za funkcionalan nastavak mandata ovog sastava Skupštine, zbog čega bi vanredni izbori mogli biti podsticaj za novi zamah na evropskom putu Crne Gore.
U širem geopolitičkom kontekstu, Picula je istakao da je Crna Gora i dalje najproevropski nastrojena od svih zemalja u procesu približavanja i pridruživanja EU, uprkos činjenici da dvije vlade stagniraju u procesu pristupanja više od dvije godine, što je u Piculinim izvještajima o napretku Crne Gore već jasno navedeno.
Rakočević je istakao da je Crnoj Gori za napredak potrebna podrška i Brisela i Vašingtona, kako bi se nastavila izgradnja evropske perspektive, a za to je potrebna nova jasna parlamentarna većina.
„Institucije Crne Gore su uzdrmane i uključivanjem zemlje u Vučićevu inicijativu Otvoreni Balkan“, rekao je Nikolić.
Nažalost, istakao je, sadašnji sastav Skupštine, nakon neuspješnog formiranja treće vlade, pokušava da izvrši ustavni udar izmjenom Zakona o predsjedniku Crne Gore.
Picula je u zaključku istakao da je projekat Otvoreni Balkan na putu da (p)ostane irelevantan i da Crna Gora od njega ne treba mnogo očekivati, posebno nakon što je EU dala novi vjetar u leđa Berlinskom procesu.
