Zdrava konkurencija nije samo zakonska obaveza, već i pokazatelj stepena razvoja tržišta, jer dugoročno upravo ona kreira stabilnije, otpornije i prosperitetnije poslovno okruženje, saopštila je Srđana Petronijević, partner u advokatskoj kancelariji Moravčević Vojnović i partneri AOD u saradnji sa Schoenherr.
Ona je kazala da je suština sistema zaštite konkurencije da se, u cilju očuvanja javnog interesa i zdravog tržišnog ambijenta, spriječe skupi i dugotrajni postupci pred Agencijom za zaštitu konkurencije.
„Vjerujem da je ključno djelovati preventivno, što znači da kompanije treba da uspostave jasnu politiku usklađenosti poslovanja sa pravilima konkurencije i da redovno edukuju zaposlene. Compliance programi su danas standard u poslovanju. Njima se ne štiti samo kompanija, već i svaki zaposleni. Osim toga, oni imaju širi pozitivan efekat, jer se kultura fer poslovanja prenosi i na odnose sa kupcima, dobavljačima i partnerima“, rekla je Petronijević u intervjuu agenciji Mina-business
Ona smatra da je važno da Agencija nastavi aktivno da radi na podizanju svijesti o značaju poštovanja pravila konkurencije, dok bi kompanije trebalo jasno da definišu interne procedure, redovno organizuju obuke i ažuriraju svoje politike.
„Ključ uspjeha leži u dobroj povezanosti edukacije, standardizacije procesa i saradnje sa partnerima koji imaju veliko iskustvo i znanje u ovoj oblasti, posebno advokatima specijalizovanim za pravo konkurencije. Radionica Pravila zdrave poslovne konkurencije, koju organizuje Savjet stranih investitora (SSI), dobar je primjer kako se poslovnoj zajednici ta pravila mogu približiti u praksi“, objasnila je Petronijević.
Pravni komitet SSI organizovaće sjutra za kompanije članice predavanje pod nazivom Pravila zdrave poslovne konkurencije, čiji je pokrovitelj advokatska kancelarija Moravčević Vojnović i partneri AOD u saradnji sa Schoenherr.
Predavači na radionici, pored Petronijević, su partner u kancelariji Moravčević Vojnović i partneri AOD u saradnji sa Schoenherr, Zoran Šoljaga, te partner iz odvjetničkog ureda Mucalo, Igor Mucalo.
Petronijević je ocijenila da je napredak regiona u oblasti zaštite konkurencije vidljiv, te da je u slučaju Crne Gore potvrđen i kroz vrlo dobre ocjene Evropske komisije (EK).
Prema njenim riječima, to je u svjetlu intenzivnog procesa pristupanja Crne Gore EU vrlo važan rezultat.
„Politika konkurencije je jedno od najzahtjevnijih poglavlja u pregovorima sa EU, jer obuhvata i oblast kontrole državne pomoći, pa se obično među posljednjima zatvara. Crna Gora je već u završnoj fazi ispunjavanja uslova za zatvaranje Poglavlja 8 – Politika konkurencije, a do kraja godine očekuje se i usvajanje novog Zakona o zaštiti konkurencije“, najavila je Petronijević.
Ona je precizirala da će tim zakonom Agenciji za zaštitu konkurencije biti omogućena finansijska samostalnost i proširene nadležnosti za izricanje kazni, što je do sada bilo u nadležnosti Prekršajnog suda.
„Kada je riječ o praksi, i tu se vidi napredak u radu Agencije, iako je broj istraga zbog povrede konkurencije i dalje relativno mali. Vjerujem da će, naročito nakon usvajanja novog zakona, Agencija dodatno ojačati kapacitete i postati još efikasnija u svom djelovanju“, poručila je Petronijević.
Ona je dodala da sintagma dominantni položaj često ima negativan prizvuk, iako to nije ništa loše, niti protivno pravu konkurencije, čak je iz ugla prodajnog tima neke kompanije, poželjan status.
„Međutim, ono što nije dozvoljeno je zloupotreba dominantnog položaja. Kompanija sa takvom pozicijom mora pažljivo da vodi računa o svojoj cjenovnoj politici, načinu na koji je primjenjuje i komunicira prema kupcima. To su segmenti u kojima najčešće i leži rizik od povrede pravila konkurencije“, objasnila je Petronijević.
Dominantna kompanija, prema njenim riječima, ne smije bez objektivnog razloga odbiti da snabdijeva kupca, uslovljavati kupovinu jednog proizvoda drugim ili primjenjivati različite uslove prema kupcima koji su u sličnoj kategoriji.
„Postupke zbog zloupotrebe dominantnog položaja najčešće pokreće nezadovoljni kupac ili konkurent, a praksa potvrđuje da je riječ o dugim i zahtjevnim procesima, kako za Agenciju, kao i za kompaniju koja je u postupku“, saopštila je Petronijević.
Ona smatra da je prevencija ključna da bi se izbjegle takve situacije, jer se one mogu spriječiti ukoliko kompanija ima transparentnu, na principima prava konkurencije zasnovanu rabatnu i cjenovnu politiku, te ako redovno obučava zaposlene.
„Advokati specijalizovani za pravo konkurencije u tome mogu biti veoma važan partner, jer pomažu da se pravila razumiju, pravilno primjenjuju i rizici prepoznaju i otklone na vrijeme“, saopštila je Petronijević.
Ona je kazala da se crnogorsko tržište često prvo određuje kao malo, iako je riječ o izuzetno dinamičnom i specifičnom tržištu, koje se brzo prilagođava ekonomskim izazovima i omogućava fleksibilnije poslovne modele.
„Ipak, tu leže i određene „zamke“ kada je u pitanju konkurencija. Jedna od njih je vrlo intenzivna komunikacija među kompanijama i konkurentima što je, rekla bih, donekle kulturološka karakteristika regiona. U tim čestim i neformalnim susretima, popularnim „kafama“ i razmjenama mišljenja, krije se povećan rizik od dijeljenja poslovno osjetljivih informacija i mogućih dogovora o cijenama ili tržišnom ponašanju“, rekla je Petronijević.
Ona je dodala da se takvi tajni dogovori među konkurentima nazivaju kartelima i predstavljaju najteže povrede prava konkurencije.
„Za kompanije je izuzetno važno da budu obazrive u komunikaciji sa konkurentima i da, prije bilo kakvog dogovora ili zajedničke inicijative, potraže savjet stručnjaka za pravo konkurencije. Ovakve povrede se vrlo strogo sankcionišu, a kazne idu i do deset odsto godišnjeg prihoda kompanije“, objasnila je Petronijević.
Ona smatra da je Crna Gora u procesu pristupanja EU postigla značajne rezultate u oblasti politike konkurencije, te da je u okviru zatvaranja Poglavlja 8 definisana lista uslova koje treba ispuniti.
„Dio njih odnosi se na Agenciju za zaštitu konkurencije, dok se značajan dio tiče i sudova. Moramo uvijek imati na umu činjenicu da sudovi imaju izuzetno važnu ulogu u zaštiti konkurencije. Međutim, izazov koji je prisutan ne samo u Crnoj Gori, već i u regionu, je da je sudska praksa u ovoj oblasti još nerazvijena“, kazala je Petronijević.
Ona je dodala da sudije često nijesu dovoljno obučene da materijalno primjenjuju Zakon o zaštiti konkurencije, pa se u praksi najčešće fokusiraju na procesna pitanja i u velikoj mjeri oslanjaju na stavove Agencije.
„Rješenje je, rekla bih, u kontinuiranoj edukaciji i specijalizaciji sudija, kroz redovne treninge, radionice i razmjenu iskustava sa kolegama iz zemalja članica EU. U narednom periodu fokus treba da bude na jačanju kapaciteta pravosuđa i Agencije kroz edukaciju, razmjenu prakse i međuinstitucionalnu saradnju. Na taj način bi cijeli sistem zaštite konkurencije zaživio u svom punom kapacitetu i dao rezultate koji su u skladu sa evropskim standardima“, poručila je Petronijević.
