Pokret Evropa sad neće učestvovati u glasanju o inicijativi da se Karadžiću oduzme nagrada, najavila je odbornica PES-a Jelenka Andrić.
Ona je kazala da je nagrada sjedočanstvo o jednom vremenu i poručila građanima da je riječ o pokušaju da se uradi nešto što je pravno nemoguće uraditi.
“Nagrada je dodijeljena prije 30 godina i večeras odbornici trebaju da razgovaraju o nelemu što nije njihova nadležnost. Noćas se ne izjašnjavamo za i protiv Radovana, jer to nije tema večerašnje priče. O Radovanu su se izjasnili i 1993, a i mi malo mlađi nešto kasnije”, kazala je Andrić.
I Marko Ljujić iz Demokratske Crne Gore kazao je da odbornici te stranke neće glasati za prihvatanje inicijative, jer, kako je naveo, neće da daju legitimitet nečemu u čemu nijesu učestvovali i što je protiv zakona.
Odbornik Amer Smailović iz Bošnjačke stranke je kazao da nagrada koja je dodijeljena osuđenom ratnom zločincu predstavlja teret ne samo za opštinu već i za ustanovu koja je dodjeljuje.
Smailović je predložio tekst zaključka koji glasi: SO Bijelo Polje prihvata inicijativu o oduzimanju nagrade Radovanu Kažadžiću, pravosnažno osuđenom na doživotnu robiju za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine. Zadužuje se Savjet JU “Ratkovićeve večeri poezije” da u roku od mjesec izmijeni i dopuni akta kojima se uređuje pitanje dodjele Ratkovićeve nagrade, uvodeći i odredbe o oduzimanju nagrade.
Odbornik DPS-a Abaz Dizdarević saopštio je da će ta partija podržati inicijativu koju su podnijeli Bošnjačka stranka i nekoliko nevladinih organizacija.
“Nagrada Karadžiću 1993. godine je tamna mrlja u istoriji grada i da to priznanje nije dodijeljeno zbog njegovih pjesničkih kvaliteta. Istakao da je vrijeme da se skine hipoteka sa književne nagrade "Risto Ratković", kazao je Dizdarević.
Inače, Karadžić je nagradu "Risto Ratković" dobio 1993. godine, tokom rata u Bosni i Hercegovini, a 2019. je pred Haškim tribunalom osuđen na doživotnu robiju za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine.
Inicijativu za oduzimanje „Ratkovićeve nagrade“ Radovanu Karadžiću uputila je 26. juna grupa NVO i građanskih aktivista, a dan kasnije sličnu inicijativu uputio je i bjelopoljski odbor Bošnjačke stranke, koja je dio vlasti i u toj opštini i na državnom nivou.
