Obrazovanje

Analizirani ključni izazovi vaspitno-obrazovnog procesa

Perspektiva cetinjske gimnazije: Profesori i učenici traže modele opstanka najstarije srednjoškolske ustanove u prijestonici

Na trosatnoj radionici otvorena ključna pitanja obrazovanja – od pada upisa i nedostatka kadra do nasilja, mobilnih telefona i pilot-projekata novih odjeljenja
 

Perspektiva cetinjske gimnazije: Profesori i učenici traže modele opstanka najstarije srednjoškolske ustanove u prijestonici Foto: privatna arhiva
Tatjana Tanja Zeković
Tatjana Tanja ZekovićAutorka
Portal AnalitikaIzvor

Radionica na temu „Perspektiva cetinjske gimnazije“ održana je danas, 2. decembra, u prostorijama Gimnazije Cetinje, okupivši profesore Petra Pejakovića, Slađanu Kavarić Mandić i Sretena Vujovića, pravnicu Lidiju Jovetić, kao i gimnazijalce Maru Martinović i Aleksu Petrovića. 

Učesnike su na početku pozdravile predstavnice Sekretarijata za obrazovanje, sport i mlade Prijestonice Cetinje, Dejana Dizdar i njene saradnice Jelena Vujović i Zoja Ivanović, zatim profesorica maternjeg jezika Irena Ivanović u ime Zavoda za školstvo, pomoćnik direktora Doma zdravlja Marko Radoman, ispred Centralne biblioteke Lidija Kaluđerović, predstavnik rukometnog kluba „Lovćen“ Mirko Radović, kao i predstavnik fudbalskog kluba Nino Milanović. 

Opstanak škole centralna tema

U trosatnoj diskusiji analizirani su ključni izazovi vaspitno-obrazovnog procesa – od uloge prosvjetne inspekcije i sagledavanja stvarne slike nastave, preko nasilja u realnom i virtuelnom prostoru, do upotrebe mobilnih telefona, nedostatka kadra i razlika u obrazovnim sistemima.

Učesnici su ocijenili da je trend smanjenja broja učenika alarmantan: Gimnazija Cetinje ove godine upisala je 40 đaka, što je značajan pad u odnosu na 60 učenika prethodne godine. Ukoliko se ovaj tok nastavi, kako su upozorili, očekuje se da će narednih godina broj biti još manji, što otvara pitanje dugoročne održivosti škole.

Potreba za novim odjeljenjima

Zato je debata bila fokusirana na pronalaženje rješenja koja bi mogla produžiti vijek trajanja. Kao ključna ideja prepoznata je realizacija pilot-projekta otvaranja novih smjerova – odjeljenja dramske i vizuelne umjetnosti, kao i sportske gimnazije – koji bi bili inkorporirani u postojeću školu. Prema ocjeni panelista, ova odjeljenja predstavljaju conditio sine qua nonza opstanak institucije.

Dodatno je naglašeno da bi programi stipendiranja gimnazijalaca mogli doprinijeti rješavanju problema deficitarnih nastavnih profila, koji postaju sve izraženiji.

Glas učenika – satira, kreativnost i „Gimnacija“

Poseban kvalitet radionici dali su gimnazijalci koji pohađaju pozorišne radionice profesora Pejakovića na Fakultetu dramskih umjetnosti, a koji stoje i iza školskog podkasta „Gimnacija“ u produkciji Damjana Stanojevića. Njihovi inventivni, satirično-apsurdni prilozi dodatno su animirali publiku i doprinijeli dinamičnoj atmosferi.

Donkihotovski posao

Iako se na radionici nije pojavio, sesiju je simbolično zaključila misao Srđana Pejovića-Rikija, koji je poručio da su ovakvi pokušaji unaprijed izgubljeni, jer su promjene „donkihotovski posao“ – zaludan uprkos snazi pravednika, ali nikada do kraja poražen.

No i Don Kihota ne može niko ubiti.

Ovom radionicom smo stavili još jednu ciglu u metafizički zid odbrane od vlastite realnosti prema kojoj uvijek treba imati zdravi otklon.

U nadi da zidovi ipak nijesu gluvi...

Portal Analitika