On je to rekao u nastavku suđenja sinovcu predjednika Skupštine Andrije Mandića, Danilu Mandiću, optuženom za teško djelo protiv opšte opasnosti, laka tjelesna povreda i nedozvoljeno držanje oružja.
Perović je u više navrata ometao procesnu dispciplinu na današnjem ročištu, zbog čega ga je sutkinja Ivana Becić udaljila iz sudnice.
Perović se u jednom trenutku obratio i tužiocu Ivanu Bojaniću i kazao mu: “Najbolje ti je da odustaneš od ovoga”.
Pored toga, on je više puta tokom izlaganja vještaka Radojevića govorio kako nije tako kako on kaže“ i kako “valjda on bolje zna, jer je bio tamo“. Dodao je i da mu povrede nijesu detaljno pregledane u Kliničkom centru, već da su mu samo očišćene, te da mu je vještak samo fotografisao povrede, desetak dana poslije predmetnog događaja.
Potom je Radojević odgovarajući na njegova pitanja, objasnio da zbog nejasno opisane povrede u medicinskoj dokumentaciji obavio neposredni pregled Perovića i zaključio da on nije pogođen rikošetiranim, već direktnim projektilom, za razliku od Arisa Turkovića, za kojeg je ocijenio da je vrlo vjerovatno pogođen rikošetiranim projektilom.
Istakao je da naknadni sudsko-medicinski pregled nije potreban, jer su povrede fotografisane 6. maja 2025. godine, kada su bile znatno svježije nego danas, kada na tim mjestima postoje ožiljci, dok je Perović insistirao da pokaže sudu ranu, odnosno ožiljak.
Tokom izlaganja nalaza vještačenja, branilac okrivljenog advokat Miroje Jovanović više puta je prekidao vještaka, insistirajući da odgovori budu sa „da“ ili „ne“, što je sutkinja Becić ocijenila kao povredu procesne discipline.
Jovanović je naglasio da ne zna da li je u zapisnik uneseno da je oštećeni Darko Perović naveo da pitanja u vezi sa uglovima zadobijenih povreda postavlja „zbog nevinog čovjeka koji sjedi ovdje“, pokazujući rukom na Danila Mandića.
Takođe, sud je odbio prijedlog advokata Jovanovića da se njegovom branjeniku ukine pritvor uz obrazloženje da i dalje stoje razlozi zbog čega je određen i produživan.
Radojević je, nakon što mu je predočeno sudsko-medicinsko vještačenje koje je, po zahtjevu branioca, uradio dr Radosav Radosavkić, a kojim je strijelna rana lijeve butine kod oštećenog Arisa Turkovića kvalifikovana kao laka tjelesna povreda, ostao pri svom nalazu da se radi o teškoj tjelesnoj povredi.
Naveo je da se sve strijelne rane kod kojih dolazi do zaostajanja projektila u tkivu u trenutku nanošenja kvalifikuju kao teške tjelesne povrede, zbog postojanja apstraktne opasnosti po život usljed mogućeg razvoja infekcije i sepse, te da je dovoljno postojanje jednog kvalifikatornog elementa da bi se povreda tako kvalifikovala.
Na pitanja branioca okrivljenog Miroja Jovanovića, vještak je pojasnio da je u nalazu načinjena štamparska greška, jer je navedeno da je projektil zaostao u desnoj butini, dok je iz rendgenskih snimaka jasno da se radi o lijevoj, što je, kako je rekao, i označeno na snimcima. Dodao je da su kvalifikatorni elementi teških tjelesnih povreda sadržani kako u sudsko-medicinskoj nauci i praksi, tako i u Krivičnom zakoniku.
Radojević je naveo da nema formalno znanje iz oblasti balistike, ali da se u brojnim predmetima, zajedno sa balističarem, izjašnjavao o načinu povređivanja vatrenim oružjem, te da se u okviru specijalizacije sudske medicine obrađuju i osnovna pitanja iz te oblasti. Kazao je i da se u praksi, zavisno od suda, od njega tražilo da se izjašnjava o putanji projektila i rekonstrukciji događaja, ističući da se smjer projektila može utvrditi na osnovu kanala strijelne rane.
Vještak je naveo da život Arisa Turkovića u konkretnom slučaju nije bio neposredno ugrožen, ali da je postojala apstraktna opasnost po život, što predstavlja kvalifikatorni element za tešku, a ne osobito tešku tjelesnu povredu. Dodao je da, osim mjerenja visine povreda od ravni tabana, nije vršio balistička mjerenja, te da nije imao uvid u policijske službene zabilješke, već samo u izjave oštećenih, medicinsku dokumentaciju i nalog za vještačenje.
Radojević je pojasnio da u takvim slučajevima, ukoliko ne dođe do povrede većih krvnih sudova, krv najčešće upije garderoba, zbog čega je moguće da na licu mjesta ne ostanu biološki tragovi, ali da se njihovo postojanje ne može isključiti. Naveo je i da šeme date u nalazu imaju isključivo ilustrativni karakter i da ne predstavljaju balističko vještačenje, već vizuelno pojašnjenje mogućih načina nastanka povreda.
Tokom vještačenja, branilac okrivljenog Miroje Jovanović više puta je prekidao vještaka, insistirajući da odgovori budu sa „da“ ili „ne“, što je sudija ocijenila kao povredu procesne discipline.
Jovanović je kazao da ne zna da li je u zapisnik uneseno da je oštećeni Darko Perović naveo da pitanja u vezi sa uglovima zadobijenih povreda postavlja „zbog nevinog čovjeka koji sjedi ovdje“, pokazujući rukom na Danila Mandića.
Sud je konstatovao da je Jovanović, i pored upozorenja, nastavljao sa komentarisanjem i postavljanjem novih pitanja bez dozvole suda, pozivajući se na pravo prigovora iz Zakonika o krivičnom postupku.
Podsjećamo, Mandić se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski “range rover” u blizini Bulevara Ivana Crnojevića, prepriječio automobilom put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću, nakon čega je, kako se sumnja, pucao na njih.
Mandića podgoričko Osnovno državno tužilaštvo tereti za teško djelo protiv opšte opasnosti, laka tjelesna povreda i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih
Protiv Mandića, istragu je vodilo Više državno tužilaštvo, ali je nakon ocjene svih dokaza taj slučaj dodijeljen ODT-u jer, kako je obrazloženo, “optuženi nije imao namjeru da ubije Perovića i Turkovića.”
U međuvremenu, ODT je formiralo predmet zbog zloupotrebe automobila Skupštine, jer je nakon okončane istrage podnijet optužni prijedlog protiv Mandića, zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.
Naredno suđenje zakazano je za 13. februar.
