Jelena Borovinić-Bojović juče je javno podnijela ostavku na mjesto predsjednice Skupštine glavnog grada, gurajući time ovu lokalnu samoupravu na korak do prinudne uprave. Uslijedile su brojne osude i komentari ovog poteza ne samo iz opozicije, već i vladajućeg Pokreta za Podgoricu koji to vidi kao čin rušenja gradonačelnika Saše Mujovića, piše Pobjeda.
Sve to događa se samo dva dana prije roka za sazivanje hitne sjednice lokalnog parlamenta, koju je 13. maja ispred opozicije inicirala Stranka evropskog progresa (SEP), na čijem je čelu Duško Marković. Kako je navedeno u njihovom zahtjevu, na sjednici bi bile razmatrane samo dvije tačke dnevnog reda – glasanje da Miloš Mašković iz Evropskog saveza bude biran za potpredsjednika iz redova opozicije, a zatim da Jelena Borovinić-Bojović bude smijenjena sa mjesta predsjednice.
No, prema Poslovniku Skupštine glavnog grada, potpredsjednik može biti izabran isključivo na prijedlog predsjednice parlamenta. Opoziciji nije išlo u prilog ni to što su gradonačelnik Mujović, a zatim i drugi predstavnici vlasti poručili da će za tu poziciju pronaći svog kandidata.
Izvršni direktor Alfa centra Miloš Perović smatra kako ostavka Borovinić-Bojović „nije samo personalni čin, nego politički potez koji Podgoricu uvodi u ozbiljnu institucionalnu neizvjesnost“.
On je za Pobjedu kazao kako se sada može govoriti „o tri realna scenarija“: da postojeća većina uspije da se presabere i izabere novog predsjednika Skupštine, da dođe do novog političkog preslaganja koje bi moglo otvoriti vrata DPS-u, ili da se kroz institucionalnu blokadu otvori prostor za prinudnu upravu.
"Prvi scenario zahtijeva jasnu i funkcionalnu većinu koje, očigledno, trenutno nema. Drugi je politički moguć, ali bi tražio vrlo pragmatične i skupe dogovore među akterima koji su do juče bili na suprotnim stranama. Treći scenario djeluje kao najopasniji, jer bi značio da Podgorica gubi političku autonomiju, a građani postaju taoci partijskih obračuna", ukazao je Perović.
Stava je da sama ostavka ne bi trebalo toliko da brine, koliko način na koji se to odigralo.
"Iznenada, bez političke pripreme u javnosti i u momentu kada su odnosi unutar većine očigledno već bili ozbiljno poremećeni. Zato je legitimno postaviti pitanje kome ova situacija najviše odgovara. Ako se ne pronađe brzo novo rješenje unutar postojeće većine, priča o prinudnoj upravi postaće mnogo više od spekulacije", dodao je on.
Kako ukazuje, takvo razrješenje situacije „ne bi bilo tehnički, nego duboko politički scenario sa ozbiljnim posljedicama po upravljanje gradom, projekte i povjerenje građana“.
"Mišljenja sam da Podgorici sada ne treba nova politička igra moći, nego hitna stabilizacija i odgovornost svih aktera, jer cijenu ovakvih kriza na kraju uvijek plaćaju građani. Vrlo je moguće da ovo nije izolovana kriza, već početak političkog preslaganja pred izbore naredne godine, jer se ovakvi potezi rijetko povlače bez šire procjene budućih odnosa snaga. Kada lokalne institucije postanu poligon za testiranje novih savezništava i rušenje postojećih većina, to je obično znak da je predizborno pozicioniranje već počelo", zaključio je Perović
