Važni datumi istorije podjećaju nas na cijenu slobode, inspirišu na razmišljanje o žrtvama koje su položene u njene temelje i vrate uvijek na isto pitanje – da li smo učinili dovoljno da te žrtve sačuvamo od zaborava za generacije koje dolaze.
Priča o slobodi i žrtvi za slobodu u Herceg Novom neodvojivo je skopčana sa pet djevojaka – pet Danica čije ime nosi hercegnovsko šetalište.
Znamo li dovoljno o njima? To pitanje sebi su postavili književnik Miraš Martinović i novinarka Dubravka Perović šetajući promenadom nazvanom po heroinama. I to pitanje rodilo je potrebu da napišu knjigu koja će od zaborava sačuvati žrtvu koju je na oltar slobode položilo pet djevojaka istog imena - Danica Bojanić, Danica Popivoda, Danica Tomašević, Danica Đurović i Danica Kosić.
Koautorka knjige koja nosi naziv „Besmrtne heroine – Pjesniče, dužnost znaš...“, Dubravka Perović, u razgovoru za Portal Analitika kaže da su se i ona i pisac Miraš Martinović godinama susretali sa posjetiocima Herceg Novog koji su, na znajući, mislili da šetalište nosi ime po sazvježđu. Ni u školama u Crnoj Gori djeca nisu imala priliku da saznaju nešto više o heroinama Novog, pa su zajedno došli na ideju da kroz knjigu osvijetle njihove kratke živote i herojsku smrt u borbi za slobodu.
Pet djevojaka koje su mladost zamijenile borbom za slobodu
Perović kaže da nije bilo lako pisati o pet Danica jer se o njima malo zna.
„Njihove biografije nijesu obimne u životnom smislu, jer su poginule veoma mlade, ali jesu velike u moralnom smislu i neizmjerno bogate. Nema puno pisanih tragova, a pomoć smo imali od profesora Krsta Kika Kosića, kojem se i ovim putem zahvaljujem koji nam je ustupio dragocjeni materijal o Danicama, njihovim životima i njihovoj borbi", kazala je Perović.
A ko su zapravo pet Danica? Djevojke starosti od 18 do 23 godine, sve iz Herceg Novog, koje su bezbrižne godine djevojaštva zamijenile borbom za slobodu svog grada i Crne Gore.
“Danica Popivoda rođena je1924. godine u Bjelicama, ali su joj roditelji doselili u Bijelu iste godine. Učesnica je Trinaestojulskog ustanka kao članica Lovćenskog partizanskog odreda. Poginula je na Lipi Cuckoj 1944. godine, sa 20 godina. Danica Bojanić rođena je u Dragalju 1922. godine, a u Orjenski bataljon stupa 1941. godine. Ranjena je u borbama blizu Foče i od posljedica ranavanja umire. Danica Tomašević iz Svrčuga, nadomak Herceg Novog, rođena je 1925. Život za slobodu dala je sa osamnaest godina, ali njeno ime ostaje vječno nadahnuće mladima. Danica Kosić, takođe iz sela Svrčuge, poginula je na Plani kod Bileće, kada je imala samo 23 godine. Danica Đurović rođena u selu Žlijebi, opština Herceg Novi, bila je bolničarka u Orjenskom bataljonu. Poginula je na Sutjesci, a imala je samo 21 godinu. E to je, ukratko, naše sazvježđe koje treba da čuvamo od zaborava. One treba da se izučavaju u predmetu istorija, a ne da nam đeca rastu i čude se nazivu šetališta. To je poražavajuće za sve“, ističe Perović.
Perović navodi da su ih upravo nedostatak podataka i skromno znanje mladih generacija naveli da napišu knjigu posvećenu Danicama.
„Dale su živote da bismo mi uživali u blagodetima slobode. Zato smo kolega Miraš i ja njih predstavili onakvim kakve jesu - sazvježđe na nebu Boke i Crne Gore, simbol vječne borbe, hrabrosti i slobode. Dok sam kucala, prekucavala, čitala, svaki put sam zaplakala jer to su đevojke koje su imale između 18 i 23 godine. Njihovu mladost, ljubav, porodicu, zamijenio je puškomitraljez i front. Zato je ova knjiga snažna poruka da se povampirenom fašizmu moramo oduprijeti i da antifašizam ne smije da bude samo floskula, već stvarna vrijednost. Toliko dugujemo i Danicama i njihovim palim drugovima i drugaricama“, kaže Perović.
Knjiga kao odgovor na zaborav
Kniga je, po ideji književnika Miraša Martinovića, podijeljena na više cjelina.
„Predložio je da knjiga bude podijeljena u tri cjeline i, pošto je riječ o istaknutom književniku, slijedila sam njegove upute. Prvi dio posvećen je njihovim biografijama, a one, kao što sam rekla, nijesu obimne jer su poginule mlade. Drugi segment, pod nazivom „O Danicama su pisali i svjedočili“, donosi tekstove, reportaže i sjećanja autora i savremenika koji su zapisivali priče o heroinama i vremenu u kojem su živjele. Treći dio knjige, „Pjesniče, dužnost znaš...“, predstavlja antologijski izbor poezije nastale iz duha Narodnooslobodilačke borbe i njenog nasljeđa“, ukazala je ona.
Kako dodaje, Martinović se tu opredijelio za velika pjesnička imena poput Ivana Gorana Kovačića, Radovana Zogovića, Branka Ćopića, Desanke Maksimović, Skendera Kulenovića, Vaska Pope, Izeta Sarajlića, Vladimira Nazora i mnogih drugih.
„I to je uradio s pravom jer nije poznato da je ijedna narodnooslobodilačka borba u svijetu iznjedrila toliko pjesnika snažnog etičkog, estetskog i univerzalnog dometa, čija je poezija bila posvećena čovjeku, slobodi i čovječanstvu“, ističe Perović.
Knjiga je promovisana uoči Dana pobjede nad fašizmom, 8.maja, u Herceg Novom. Perović kaže da je promocija simbolično krenula upravo iz grada u kojem su Danice „počele da žive i dišu svoju Crnu Goru“.
„Izabrali smo 8. maj kao datum, uoči obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom, i poslali poruku pričom o Danicama da se povampirenom fašizmu u svijetu, od kojeg nije imun ni region, mora stati na kraj. Promocija je bila u prelijepoj sali Muzičke škole Herceg Novi. O knjizi je, pored nas, govorio publicista i novinar Dragan Mitov Đurović, inače generalni sekretar SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, i crnogosrki književnik i veliki stvaralac Nikola Čelebić, koji je kazivao svoje pjesme. Muzička pratnja na klaviru bio jejedan divan dječak, Mihail Saržanov (Mikhail Sarzhanov), učenik Muzičke škole u klasi profesorice Ljubice Pešić. Stihove iz knjige kazivala je Milena Perović, učenica Osnovne škole "Orjenski bataljon" kojem su Danice pripadale. U publici su bile sve generacije i potomci slavnih umjetnika, poput sina Voja Stanića, Toma Stanić, potom porodica pokojnog Aca Prijića... Tu su bile i mlađe generacije umjetnika, Dragan Pečurica i svi oni dobri ljudi koji baštine antifašističke vrijednosti. A Herceg Novi je nekad bio veliki antifašistički grad, svjedoči o tome Trg Nikole Đurkovića“, podsjeća Perović.
Danice treba da budu dio školskih udžbenika
Autori planiraju da na jesen knjigu predstave i publici u Podgorici, a želja im je da tobude u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“.
„ Za razliku od naših heroina, koje su olovku zamijenile puškom, Ljumović jebio talentovan pjesnik revolucionarnog izraza, ali zbog kratkog života i političkog angažmana nije uspio da razvije puni književni potencijal. Uprkos tome, njegovo ime ostalo je dio kulturne istorije Crne Gore više od šest i po decenija. Nadamo se da će naša knjiga podstaći odgovorne u institucijama kulture da i Danice dobiju svoj kutak među knjigama“, kaže Perović i dodaje da im je želja da ove heroine dobiju spomenik u zemlji za koju su se žrtvovale, i to baš uz hercegnovsko šetalište koje nosi njihovo ime.
Knjiga "Besmrtne heroine - Pjesniče, dužnost znaš..." je, dodaje koautorka, mali dug jednom velikom djelu.
„Dokaz da žrtve nijesu uzaludne. Da borba za slobodu pravda svaku žrtvu i da ova knjiga može i mora biti udžbenik iz kojeg će đeca sticati znanje o našoj slavnoj prošlosti jer su Danica Đurović, Danica Kosić, Danica Popivoda, Danica Bojanić i Danica Tomašević sazvježđe koje rastjeruje tminu“, navodi ona.
